Blagdanski stol teško je zamisliv bez kolača, ali i – vina. U obilju naših lijepih hrvatskih vinskih kapljica postoji “sekcija” kojoj bi svakako trebalo dati priliku. Riječ je o vinima s otoka Hvara, od najboljih sorti grožđa s osunčanih padina našega najsunčanijeg otoka.
O njima smo razgovarali s meritornom sugovornicom, Ivanom Krstulović Carić, inače diplomiranom inženjerkom agronomije te predsjednicom udruge “Hvarski vinari”.
– Svaki otok priča je za sebe, a otok Hvar priča je o vinu, maslinovu ulju, lavandi, sunčanim plažama, bistrome moru i dugoj povijesti života još od prapovijesti, koja nam je ostavila spomenike vrijedne divljenja. Hvar je tipična priča o Dalmaciji i o Mediteranu, a prepoznat je i kao otok šest UNESCO-ovih baština! To su: mediteranska prehrana, čipka od agave, klapsko pjevanje, Starogradsko polje i procesija “Za križen” i umijeće gradnje suhozida. – navodi naša sugovornica neke od aduta po kojima je Hvar puno više od “fensi otoka” za ljetovanje. Također, iznosi utemeljene argumente zašto bi na blagdanskim stolovima ovog Božića trebala biti baš hvarska vina.
– Otok je stvorio jedinstvene prilike koje su uvjetovale hvarski stil života. Uzgoj vinove loze sastavni je dio životnog ritma otočana, a vino je neizostavni dio svakodnevnih rituala oko stola. Brušani (žitelji Brusja, nap.a.) kažu “Kad je vino na stol, ni potriba cvićo”, što nam ukazuje na važnost vina za uživanje Hvarana u životu.
Kako se bliži vrijeme blagdana, zanimljivo je spomenuti običaje Hvarana i ulogu vina na blagdanskom stolu. Nakon napornog rada u polju i konobama slijedi kratak odmor, a onda stiže vrijeme od maslina. Običaj je bio da se posao u konobi dovrši do Svih svetih, a štajun od maslina bi počeo nakon tog blagdana. Moderna vremena donijela su nove spoznaje, a i klima je učinila svoje pa branje maslina počinje ranije, gotovo odmah nakon završetka jematve.
Na Hvaru još živi običaj kolendanja pa se razloga za feštat uvijek nađe. A vino je, naravno, uvijek na stolu, od Svete Katarine Aleksandrijske (25. 11.), “Sveta Kate kraći don, do Božića misec don”, pa sve do Sv. Antuna Pustinjaka (17. 1.), “Sv. Ante opat, vazmi motiku i poj kopat!”, kada završava vrijeme kolendanja i težaci se vraćaju u polja obavljati zimske radove – ukazuje Krstulović Carić na zanimljivosti iz hvarske težačke tradicije.
A koje vino s otoka izabrati? To su već slatke brige!
– Izbor vina za blagdanski stol, naravno, ovisi o jelima koja se poslužuju, a Hvar proizvodi gotovo sve vrste. Lagana i svježa vina, poput onih od bogdanuše iz Starogradskog polja, odlična su kao aperitiv i sljubljivanje s jelima od ribe.
Aromatična i kompleksna bijela vina od prča, pošipa ili maraštine najčešće su kombinacija grožđa sjeverne i južne strane... Za ljubitelje ružičastih vina tu su vina iz srca otoka, s pijeska terasastih vinograda oko pitoresknih sela Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Dol. Ovo područje nekad je bilo od iznimne važnosti za proizvodnju opola (dalmatinskog ružičastog vina).
Temperamentna crna vina, odraz onog pravog sunčanog i toplog Hvara, dolaze s južnih padina, tzv. Plaža, i odlično se ljube uz dalmatinsku pašticadu – kazuje Krstulović Carić.
Nastavlja:
– Ne zaboravimo prošek, desertno vino, bez kojeg nema blagdanskog ugođaja. Tradicija proizvodnje toga vina seže u daleku prošlost, a rado se poslu žuje uz suhe smokve i omendule, kao i uz tradicionalne kolače poput pašurata, pitovske torte, cvita ili starogrojskog paprenjoka...
Evo i jednog običaja vezanog uz Badnjak.
– Na Hvaru se tradicionalno priprema kruh nazvan rogačuša (ili rožonj, rogoč, roguša, ovisno o mikrolokaciji, mjestu na otoku). To je inače kruhu obliku izduženog kolača naboden bjamima (u kori), stavlja se na nj pet, devet ili dvanaest bajama. Kruščići s tri bajama darivali su se dječici. Na Badnju večer uz molitvu taj kruh se blagoslovi, polijevinom i podijeli uz bakalar i juhu od raštike – doznajemo od Ivane Krstulović Carić.
A evo i nekih konkretnih prijedloga za blagdanski stol.
PJENUŠAVA VINA
Danica 2021 – Vina Carić
Ova “sjajna zvizda hvarskog neba” odličan je aperitiv za blagdanski stol, citrusne arome, ugodna svježina i izrazita mineralnost poput mirisa Jadranskog mora odlikuju ovo vino spravljeno od autohtone hvarske sorte bogdanuše, uzgojene na crvenici Starogradskog polja. Preporučamo je na Badnjak kao aperitiv prije bakalara.
BIJELA VINA
Bogdanuša 2021 – Nikola Matković
Hvarani kažu da najbolje bogdanuše dolaze s poteza od Vrbanja prema Vrboskoj, gdje su crvenice i najizrazitije u Starogradskom polju. Citrusne i herbalne arome, mineralnost uz ugodne kiseline daju ovom vinu mogućnost sljubljivanja s mnogim jelima od ribe. Preporučamo kao aperitiv ili uz riblja jela na Badnjak.
Pošip delux 2021 – Vinarija Svirče
Vino spravljeno od pošipa s južnih padina Ivan Dolca. Ovo aromatično vino, nešto nižih kiselina s aromama koštunjičavog voća, poput suhih marelica, i herbalnih nota mediteranskog bilja otoka Hvara, odlično se ljubi s hvarskom gregadom na “Bodnji don”.
CRNA VINA
Plavac mali barrique Podhum 2020 – Pavičić
Vino punog tijela i visokih ekstrakata dolazi s položaja pokraj Vrbanja, s vinograda na debelim naslagama pijeska. Iako na sjevernoj strani, ovi vinogradi zbog specifičnosti tla redovito daju visoko alkoholna vina s aromama prosušenih bobica grožđa i šljiva s primjesama džemastih aroma maraške i kupine. Odlično se slaže s pašticadom od
divljači ili kao alternativa bakalaru slaže se pašticadom od tune.
Ivan Dolac 2018 – Podrum Vujnović
Plavac mali s južnih padina otoka, iz vinograda oko sela Ivan Dolac, po kojem je dobilo ime. Vino
punog tijela, sortnih aroma plavca malog poput šljive i kupine, džemastog okusa, idealan je uz dalmatinsku pašticadu na božićnoj gozbi.
Zlatan Plavac Grand Select 2017 – Zlatan Otok
Vino punog tijela s južnih padina otoka, područja Svete Nedjelje, zrelih aroma crnog voća, kupine šljive i začinskih nota hrasta. Odlično se sljubljuje s dalmatinskom pašticadom, blagdanskim pečenjima i čokoladnim slasticama.
Caplar 2018 – Vina Tomić
Kupaža cabernet sauvignona i plavca malog u omjeru 50:50, kombinacija je grožđa s vinograda sjeverne i južne strane otoka. Vino punog okusa, isprepleću se arome crnog ribiza i šljiva sa začinskim notama hrasta. Preporučamo poslužiti uz blagdansko pečenje ili čokoladnu tortu.
DESERTNA VINA
Fortuna – Vina Ventus
Fortuna je liker od vina, ujedinjuje sve gušte Mediterana u ovoj slatkoj varijanti plavca malog. Do izražaja dolaze arome prezrelog voća, sazrelog na hvarskom suncu. Voćne arome poput prosušenih šljiva i višnje maraške idealno se sljubljuju uz božićne čokoladne slastice.
Prošek 2018 – Luviji
Vinogradi s kojih dolazi ovo vino nalaze se u blizini Hvara, na potezu prema Milni i spuštaju se prema moru uz nešto manji nagib nego što je karakteristično za “Hvarske plaže”. Područje je poznato pod nazivom “Forske njive”, na kojem se najčešće uzgajaju bijele sorte. Ovo tradicionalno desertno vino kupaža je nekoliko autohtonih sorti (maraština, pošip, zlatarica), a dobiveno je prosušivanjem grožđa i fermentiranjem u hrastovoj bačvi. Osvaja okusom suhih smokava, meda, grožđica i karamela. Prošek je vino koje čuva stoljetnu tradiciju uživanja uz blagdanski stol, dio je identiteta Hvara i Dalmacije i pije se uz tradicionalne kolače.