Krajem studenoga 2022. Hrvatska elektroprivreda je u rad pustila svoju sedmu sunčanu elektranu. Riječ je o Sunčanoj elektrani Obrovac, koja je sa 7,35 megavata priključne i 8,7 megavata instalirane snage trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. Izgrađena na području bivše tvornice glinice, na površini od gotovo 12 hektara, SE Obrovac će svojom očekivanom godišnjom proizvodnjom od oko 11,3 milijuna kWh moći zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. U elektranu je ugrađeno 27,5 tisuća fotonaponskih modula domaćeg proizvođača, tvrtke Solvis.
Baterijski sustav za sigurnu opskrbu Visa
Do sada najveća HEP-ova sunčana elektrana, snage 3,5 megavata, izgrađena u suradnji s tvrtkom Končar na otoku Visu, u pogonu je od 2020. godine. Neposredno uz sunčanu elektranu izgrađen je baterijski spremnik snage 1 megavat i kapaciteta 1,44 megavatsat, što je dovoljno za napajanje oko 360 prosječnih kućanstava u trajanju od 1,5 sati. Riječ je o trenutačno najvećem spremniku energije u Hrvatskoj. Zajedno sa sunčanom elektranom, baterijski sustav omogućava visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti otoka u slučajevima prekida napajanja Visa podmorskim kabelima iz smjera Hvara. Za vrijeme pojačane potrošnje tijekom turističke sezone, sustav će imati funkciju uravnoteženja opterećenja električne mreže na otoku Visu, a izvan sezone stabilizaciju naponskih prilika u trenucima niskog opterećenja i istovremeno visoke proizvodnje sunčane elektrane. HEP u Dalmaciji u redovnom pogonu ima još i sunčane elektrane Kosore Jug kod Vrlike snage 2,1 megavata, Stankovci snage 2,5 megavata, kao i najveću planiranu sunčanu elektranu, Korlat, sa 75 megavata priključne i 99 megavata instalirane snage te procijenjene investicijske vrijednosti 80 milijuna eura. SE Korlat će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 megavata. Time će na lokaciji Korlat proraditi prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
U planu 60 novih solara i vjetroelektrana
Sve navedene investicije dio su HEP-ova plana da u razdoblju od 2018. do 2030. godine instalira ukupno 700 megavata sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Udjel obnovljivih izvora u proizvodnim kapacitetima povećat će za 50 posto, a godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa sadašnjih šest na devet milijardi kilovatsati. U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima više od 60 projekata obnovljivih izvora energije, ukupne snage oko 1.400 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti 1,5 milijarde eura, među kojima i 15 projekata u Dalmaciji, ukupne snage više od 400 megavata. Uz vjetroelektrane Zelovo, snage 30 megavata i Bradarića Kosa od 58 megavata među njima su i projekti 13 sunčanih elektrana, između ostalih i na otocima Braču, Hvaru i Korčuli. Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana, u razdoblju od 2012. do 2030. godine HEP će uložiti 570 milijuna eura, a od čega je do danas uloženo nešto više od trećine. Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, modernizacija i efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage hidroelektrana za 175 megavata i godišnje proizvodnje električne energije za čak 350 milijuna kilovatsati. Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 460 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske, čija je realizacija u punom smislu krenula 2022. godine početkom izgradnje prvog hidrotehničkog objekta u sklopu projekta, tunela i kanala Bakovac – Lika. Nedavno je u suradnji s Končarom počela i izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata. Spomenuta su ulaganja nužna i dragocjena u okolnostima aktualnog rasta cijena energenata i električne energije na europskim i svjetskim tržištima i nastojanja Europske unije da smanji ovisnost o uvozu energenata iz Rusije. Unatoč činjenici da podnosi značajan teret u provedbi vladinih mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena, oko 800 milijuna eura, HEP u vrlo izazovnim uvjetima ubrzava realizaciju vlastitog obnovljivog scenarija razvoja za razdoblje do 2030. godine. Osim u obnovljive izvora, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu. Značajna su ulaganja u tom sektoru planirana na području Dalmacije, a uključuju i projekte jačanja infrastrukture na otocima.
Mijenja se 116 kilometara podmorskih kabela
Pri kraju je petogodišnji projekt zamjene postojeće elektroenergetske podmorske infrastrukture na kraćim udaljenostima, ukupne vrijednosti 11,3 milijuna eura. Početkom 2023. kabel će se položiti na zadnjoj od 22 dionice ukupne duljine 63,5 kilometara. Važnost podmorskih kabela prepoznata je i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, kojim je previđeno ulaganje od novih više od 30 milijuna eura za zamjenu 116 kilometara, odnosno 13 dionica podmorskih kabela. Projekt će obuhvatiti otoke Rab, Goli otok, Srakane Male, Susak, Vis, Silba, Ugljan, Iž, Rava, Dugi otok, Preko, Vrgada, Logorun, Kaprije, Korčula, Lastovo i Mljet. Na nekoliko otoka HEP ima i punionice za električna vozila. HEP-ov program eMobilnost važan je za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti u sektoru cestovnog prometa. U čitavoj Hrvatskoj postavljeno je više od 300 ELEN punionica, od čega gotovo 60 u Dalmaciji. Realizacijom projekata zelene energetske tranzicije u Dalmaciji i čitavoj Hrvatskoj HEP potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije, zajedno s partnerima gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeće te pokreće nacionalno gospodarstvo, pokreće Hrvatsku.