Facebookom se šire stare neutemeljene informacije o članovima stranke Možemo!, odnosno lijevo-zelene koalicije koja trenutno vlada glavnim gradom Hrvatske. Radi se o fotografiji na kojoj su gradonačelnik Tomislav Tomašević, njegova zamjenica Danijela Dolenec te gradska zastupnica Rada Borić. Na fotografiji su umetnute tvrdnje o navodnim privilegijama koje njih troje uživa te o njihovom navodnom manjku radnog iskustva.
"Žive u gradskim stanovima, Vode 3629 udruga, Svi zajedno nemaju niti 10 godina staža", natpisi su na fotografiji koja se dijeli na Facebooku.
Fotografija je na društvenim mrežama u opticaju barem od srpnja prošle godine, a u veljači i ožujku (ove godine učestalije se dijeli, piše Faktograf.
Recikliranje starih tvrdnji o korištenju gradskih stanova
Ovakvim se tvrdnjama Faktograf bavio u svibnju 2021. godine, tijekom predizborne kampanje na lokalnim izborima kada su protukandidati za gradonačelnika Zagreba bili Tomašević i Miroslav Škoro, vođa Domovinskog pokreta. Između ostalih neutemeljenih ili netočnih tvrdnji koje su Škoro i njegovi suradnici plasirali, bile su i one da članovi liste koju predvodi Možemo! dominantno rade za gradsku upravu i žive u gradskim stanovima.
Tom su prilikom autori Faktografa izvršili uvid u biografije tadašnjih 47 kandidata sa skupštinske liste platforme Možemo! te im poslali upit kako bi provjerili koliko ih živi u gradskim stanovima. Utvrdili su da nijedan član platforme ne živi u gradskom stanu.
Sam je Tomašević to demantirao. Na konferenciji za medije u svibnju 2021. godine potvrdio je kako "nitko iz njihovog šireg i užeg kruga" ne živi u gradskom stanu.
Jedina osoba koja je imala vezu s gradskim stanovima je glumac Vilim Matula, član stranke Možemo! i bivši saborski zastupnik kojega je Škoro u predizbornoj debati 2021. godine prozvao i napao zbog stana.
Na sučeljavanje Tomaševića i Škore u organizaciji Jutarnjeg lista, Škoro je ponio, kako je rekao, "jedan papir", prema kojemu je 1989. godine Tomaševićev "bliski suradnik Vili Matula dobio stan na korištenje u Bakačevoj" od 60 kvadrata. Kazao je i o kakvom se papiru radi.
"Ovdje je odluka o davanju stana na korištenje", kazao je Škoro pa nastavio da je Matula 1996. godine – kada na vlasti u Gradu nije bio Bandić, nego HDZ – prema ugovoru o kupoprodaji stana, kupio taj stan od Grada Zagreba po cijeni od oko 10 tisuća njemačkih maraka, a onda ga je 2000. prodao poduzetniku Luki Rajiću "za 5.000 eura po kvadratu". Ustvrdio je zatim i da se Matula time okoristio.
Tomašević ga je podsjetio da je ranije kazao kako pola užeg vodstva živi u gradskim stanovima te da je to kleveta, ako Škoro ne posjeduje dokaze.
Nakon debate Matula je za Jutarnji list prokomentirao optužbe, rekavši kako je vezano za spominjani stan "sve jasno i čisto" te ne vidi zašto bi to sada bila tema. "U to vrijeme su glumci dobivali stanove i to je posve normalno, tu nema ničeg spornog", rekao je Matula.
U Faktografu su htjeli provjeriti je li se što promijenilo u odnosu na 2021. godinu.
"Nitko od gradskih zastupnika naše stranke, kao ni Tomašević, Dolenec ili Borić, ne živi u gradskom stanu", izjavio je za Faktograf glasnogovornik stranke Možemo! Gordan Bosanac.
Udruge kao crvena krpa desničarima
Natpisi o "vođenju 3 629 udruga" i malo godina radnog staža političara iz zeleno-lijeve koalicije su preuveličani i iskarikirani jer desnica i njihovi simpatizeri gledaju liberalni i lijevi nevladin sektor kao parazite. To nije ništa novo ni specifično samo za Hrvatsku. U pojedinim europskim državama koje vode ili su vodile desne vlade, i one sklone iliberalnim tendencijama, ljudskopravaške, liberalne ili "lijeve" nevladine organizacije meta su vlasti.
Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je proveo više od desetljeća učvršćujući vlast i šireći utjecaj svoje stranke na sve aspekte javnog života, dugo je vodio kampanju protiv nevladinih organizacija i promicao ideju da se strani subjekti, financiranjem tih organizacija, miješaju u mađarsku politiku. Slična je situacija bila i u Poljskoj za vrijeme vlade konzervativnog Prava i Pravde, te u Sloveniji u zadnjoj vladi desničara Janeza Janše.
Istovremeno, u tim zemljama, ali i u Hrvatskoj, djeluju konzervativne udruge naklonjene desnici. Kod nas je specifičan i fenomen braniteljskih udruga, odnosno organizacija koje okupljaju ratne veterane iz 1990-ih, a koje također na različite načine sudjeluju u javnom i političkom životu. Međutim, desnica uglavnom ne reagira na angažman takvih udruga i ne zagovara njihovo ukidanje.
Skupštinska lista platforme Možemo iz 2021. godine je doista bila ispunjena članovima ili istaknutim licima niza građanskih udruga i inicijativa, poznatih prvenstveno po borbi za očuvanje okoliša i javnog prostora. Među njima su, kako smo ranije naveli, Zelena akcija (čiji je Tomašević bivši predsjednik), Pravo na grad, Mreža mladih Hrvatske (čiji je potpredsjednik, a zatim predsjednik bio Tomašević), Grupa 22 (koju je suosnovala Dolenec), Centar za ženske studije (kojemu je jedna od suosnivačica i Borić)…
U ovom trenutku Tomašević, Borić i Dolenec ne vode niti jednu udrugu. Kako nam je potvrdio glasnogovornik, danas funkciju predsjednika neke udruge obnaša samo jedna gradska zastupnica. "Nitko od navedenih nema funkciju voditelja ili predsjednika udruge. Jedino je gradska zastupnica Marijana Sumpor, od 14. 3. 2024. predsjednica novoosnovane udruge ‘Hrvatsko evaluacijsko društvo‘ koja je osnovana 14. 3. 2024. godine", odgovorio je Bosanac.
Nije točno da nemaju radnog staža
Što se tiče godina radnog staža istaknutih članova koalicije, precizne podatke teže je izvući iz javno dostupnih izvora. Obnašatelji javnih dužnosti kao što su ministri, saborski zastupnici, župani i gradonačelnici, svake godine moraju ispuniti imovinske kartice. Ondje se – uz podatke o visini plaće, nekretninama, pokretninama, zaduženjima i slično – nalaze i podaci o poslu dužnosnika koji je obavljao dvije godine prije stupanja na dužnost.
Tomašević (42) je svoju prvu imovinsku karticu podnio u kolovozu 2020. godine jer je tada postao zastupnik u Hrvatskom saboru. U polje "posao dužnosnika koje je obavljao 12 mjeseci prije stupanja na dužnost" naveo je radno mjesto voditelja programa Instituta za političku ekologiju, od 2015. godine. Prije toga se školovao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te na Sveučilištu u Cambridgeu.
Dolenec (46) je svoju prvu imovinsku karticu podnijela u srpnju 2021. godine kao zamjenica gradonačelnika, a tamo stoji da je od 2009. godine redila kao izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno prima plaću na temelju javne dužnosti koju obavlja te ne prima plaću kod drugog poslodavca.
Borić (72) je imovinsku karticu podnijela, poput Tomaševića, ulaskom u Sabor 2020. godine. Ondje stoji da joj je prethodno radno mjesto bilo savjetnica u udruzi Futurist, što je obavljala od 2016. do 2020. godine. Navela je tada da zarađuje i od "drugog dohotka" te da ima stopostotno vlasništvo u tvrtki Moderata consulting d.o.o. za poslovno savjetovanje i trgovinu. U biografijama i intervjuima koji se mogu pronaći na internetu stoji da je bila je dugogodišnja lektorica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu u Helsinkiju. Predavala je i u SAD-u na sveučilištu Indiana.
Na temelju imovinskih kartica i biografija ipak se da naslutiti da nisu u politiku ušli bez dugogodišnjih radnih iskustava. Dodatno, zatražili smo stranku Možemo! da nam napiše koliko godina radnog staža imaju članovi koji su istaknuti u Facebook postu i dobili smo informaciju da Tomašević formalno ima 11 godina staža, ali da je uz to "dugi niz godina radio honorarno, što se ne ubraja u staž". Dolenec ima 20, a Borić 37 godina radnog staža.
Nepoznati autor sadržaja koji smo u ovom tekstu analizirali iznio je obmanjujuće i neutemeljene tvrdnje o političarima sa slike te pripadnicima zagrebačke vladajuće koalicije. Ne postoje dokazi da Tomašević, Dolenec i Borić koriste gradske stanove za privatne potrebe, a također to je demantirao i Možemo!.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....