StoryEditor
Život‘Balon‘ humanosti

Sa psihologinjom Sandrom Čanić razgovarali smo o posljedicama koje je potres ostavio na građane: U ovoj situaciji pokušajmo pomoći koliko možemo

2. siječnja 2021. - 12:12
Na fotografiji: Sandra ČanićAnte Čizmić/Cropix

Čak i ako nije razorne jačine, potres na krajnje neugodan način aktivira gotovo sva osjetila, dovodeći ljude do šoka i osjećaja bespomoćnosti. Riječ je o prirodnoj katastrofi koju ne možemo predvidjeti niti kontrolirati, upravo zato je izuzetno stresna za odrasle ljude, a osobito za djecu.

Nakon emocionalno iscrpljujuće godine za cijelu državu, u ovim trenucima su sve misli usmjerene na područja koja su pogođena potresom. Najmlađima su podrhtavanja tla posebno stresna, zato je Poliklinika za zaštitu djece i mladih grada Zagreba pripremila infografike o tome kako se suočiti s traumatskim iskustvom potresa, što smo već prenijeli na našem portalu.

O posljedicama potresa i svemu onome što takvo iskustvo donosi za odrasle, a posebno djecu, razgovarali smo sa Sandrom Čanić, psihologinjom i psihoterapeutkinjom koja je istaknula da u ovako teškim uvjetima odrasli moraju biti usmjereni na davanje podrške sebi, kako bi ostali pribrani i kako bi se pobrinuli bazične ljudske potrebe. Najjednostavnije rečeno - kako bi normalno funkcionirali.

image
Na fotografiji: Sandra Čanić na predavanju
Nikola Vilić/ Cropix

- Takvi moramo pružiti podršku djeci, pomoći im da se snađu u svemu ovome što se događa. Teško je jednoznačno govoriti o svima nama, jer su se neki puno izravnije pogođeni potresom. Razina stresa i traume, kako je to u jednom članku napisala kolegica Andreja Bubić, bila je veća što su ljudi bili bliže epicentru. Životi su izgubljeni, ljudi su doživjeli materijalne gubitke i ta se trauma u kratkom razmaku ponovila, a upravo to ulijeva dosta nesigurnosti. Jako je bitno osvijestiti kako smo, da se brinemo za sebe, nađemo izvore podrške kojih možda nismo ni bili svjesni ranije. Trebamo obratiti pažnju na bazične stvari, fizičko funkcioniranje, disanje, pronaći rutinu i u ovakvoj situaciji - navela je naša sugovornica.

Često se ponavlja kako se s djecom treba razvijati odnos koji se bazira na otvorenoj komunikaciji prilagođenoj dobi djeteta. O svemu bitnom što se događa oko najmlađih, bilo da je riječ o školi, online nastavi, potresu, o traumama oko nas, odrasli kao “filter” moraju prenijeti najvažnije, istovremeno ih smiriti i vratiti im sigurnost u svijet oko nas.  

- Moramo voditi računa kako se osjećaju, je li nešto za njih previše ili premalo, pratiti signale koje nam šalju - napomenula je Čanić.

Na kraju epidemijske godine, izuzetno stresne i teške, osvrćemo se na razdoblje koje je neusporedivo ni s čim što smo doživjeli prije.

- Neka pravila i iskustva koja smo imali od ranije mogli smo primijeniti u jednom dijelu da olakšamo situaciju, ali smo zapravo morali pronaći neke potpuno nove izvore podrške u sebi i u drugima, te potpuno preorijentirati i promijeniti način funkcioniranja u svakodnevici, a to vrijedi za sve generacije - kazala je splitska psihologinja.

Sposobnost i potreba za prilagodbom u ovoj godini je bila najizraženija i to će se sigurno nastaviti i u idućoj godini zbog svježih traumatičnih događaja. Ove godine smo, navodi Sandra Čanić, zdravstveni aspekt morali staviti na prvo mjesto. Nismo se mogli oslanjati na školski sistem onakav kakav je bio, čime je veliki dio tereta pao na roditelje i na samu djecu. Sve ono što se prije govorilo o tehnologiji, o kontroliranju vremena koje djeca provode na tehnologiji, u ovoj godini se promijenilo.

- Što se tiče ekonomskog dijela, bilo je i tu jako puno promjena. Svi smo, manje više, doživjeli promjenu na poslovima, od toga da su mnogi izgubili posao, do toga da se većina ljudi preorijentirala i morala je potpuno promijeniti način rada, a i to utječe na obiteljsku dinamiku - rekla je naša sugovornica i poručila kako moramo pomoć sebi, podržati bližnje oko sebe i širu društvenu zajednicu, pogotovo u nevolji koja je zadesila krajeve pogođene potresom. Čanić, kao i brojni drugi, upozorava kako se ne smijemo istrošiti u par dana.

- Na društvenim mrežama se možemo susresti s puno različitih mišljenja, puno polarizacija u stavovima, svatko ima potrebu nešto reći, pa možda i pametovati. Hajdemo se suzdržati malo od toga, dijeljenja jednostranih savjeta jedni drugima. Mislim da je ovo vrijeme za podršku, empatiju i razumijevanje. U ovoj situaciji pokušati pružiti koliko možemo, ima vremena za donacije, vodite računa o svojim kapacitetima, rasporedite svoje kapacitete - zaključila je.

Neupitno je da će u narednim mjesecima unesrećenima pomoć cijele države biti neophodna, zato ovaj ‘balon’ humanosti, srčanosti i energije treba duže zadržati ‘napuhanim’.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. travanj 2021 05:55