StoryEditor
Život(NE)POVJERENJE

Dezinformacije i glasine s Fejsa ljude ‘tjeraju‘ od cijepljenja. Pogađate li koji profil ljudi je najskeptičniji? Znanstvenici za takve imaju savjet

26. studenog 2020. - 21:14
SHUTTERSTOCK

Dezinformacije hrane nepovjerenje ljudi u cjepivo i mogle bi utjecati na to da procijepljenost protiv COVID-a 19 ne dosegne razinu potrebnu za zaštitu stanovništva, stoji u upravo objavljenoj studiji provedenoj u Velikoj Britaniji i SAD-u. Istraživanje je obuhvatilo čak 8000 ljudi u dvjema zemljama i pokazalo da je manje od 55 posto stanovništva spremno cijepiti se protiv COVID-a 19, što je postotak koji se ne smatra ni minimalno potrebnim da bi se stekao "imunitet grupe".

- Cjepiva su djelotvorna samo ako ljudi prihvate cijepljenje - kazala je dr. Heidi Larson, profesorica na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu, jedna od autorica studije.

- Dezinformacije potiču uznemirenost i neizvjesnost u pogledu novih cjepiva i šire se društvenim mrežama. Time se snižava postotak stanovništva spremnog prihvatiti cjepivo - kaže Larson.

Studija je objavljena nedavno, u tjednu u kojem su farmaceutske tvrtke, američki Pfizer i njemački BioNTech, objavile da je njihovo cjepivo protiv COVID-a 19 učinkovito 90 posto, što su znanstvenici, ali i vlade mnogih zemalja, ocijenili kao ključan korak u borbi protiv pandemije koja je dosad usmrtila više od milijun ljudi.

U studiji, koja je potvrdila golemo značenje glasina i dezinformacija na formiranje stavova ljudi o cijepljenju, 3000 ispitanika je u razdoblju od lipnja do kolovoza ove godine bilo izloženo dezinformacijama na društvenim mrežama o cjepivu protiv COVID-a 19. No, prije negoli su tim glasinama bili izloženi, 54 posto ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu reklo je da će se "sigurno" cijepiti, a u SAD-u taj je postotak iznosio 41,2 posto.

Zabrinutost zbog nuspojava

No, nakon izlaganja glasinama i dezinformacijama, povjerenje je palo za 6,4 posto u Velikoj Britaniji, odnosno za 2,4 posto u SAD-u. U objema zemljama, ljudi bez fakultetskog obrazovanja, radnici niskih primanja i nebijelci spremniji su odbaciti cijepljenje, a žene su se više od muškaraca pokazale skeptičnima.

Do sličnih zaključaka dovelo je i istraživanje koje su proveli Svjetski ekonomski forum i Ipsos koje pokazuje da je povjerenje u cjepivo protiv COVID-a 19 u padu, te da sve manje ljudi kaže da će se njime cijepiti. Povjerenje u cjepivo smanjeno je za čak četiri postotna boda u samo tri prošla mjeseca. Na globalnoj razini, 34 posto ljudi navodi zabrinutost zbog nuspojava, a zabrinutost zbog prebrzog tijeka kliničkih ispitivanja iskazuje njih još 33 posto.

Najave, premda vrlo nemušte, koje je plasirala naša Vlada, da će u Hrvatskoj cijepljenje možda biti obvezno, već je podijelilo javnost koja, kao i svuda u svijetu, vrlo lako podliježe glasinama i dezinformacijama, ali i pati od kroničnog manjka povjerenja u političare.

- Snaga glasina je relativna. Što je veći manjak vjerodostojnih, potpunih i pravovremenih informacija, to je za glasine plodnije tlo - potvrđuje i socijalna psihologinja prof. dr. sc. Renata Franc, znanstvena savjetnica na Institutu "Ivo Pilar", koji je krajem prošlog i početkom ovog mjeseca proveo online ispitivanje hrvatskih građana vezano uz stavove i ponašanja u kontekstu pandemije COVID-19, a građani su odgovarali i o povjerenju u institucije, o namjerama cijepljenja, a i vjerovanju u teorije zavjere.

- Sukladno dosadašnjim nalazima, građane karakterizira izrazito nisko, gotovo nikakvo povjerenje u političare! Na ljestvici od 0, "uopće ne vjerujem", do 10, "'imam potpuno povjerenje", političari su prosječno dobili ocjenu oko 1,5, a za samu Vladu i Sabor prosječni rezultat je oko 2,5.

image
AFP

Međutim, većina građana ima povjerenja u liječnike i medicinske stručnjake, te znanstvenike, gdje je prosječni rezultat oko 7. Zanimljivo, Nacionalni stožer se po povjerenju građana smjestio negdje između „politike“ i „struke“, iako malo bliže „politici“, s prosječnom ocjenom oko 4 - dodaje prof. Franc.

U istraživanju Instituta "Ivo Pilar" na hipotetsko pitanje, postavljeno prije negoli je svijet obišla vijest o BioNTechovu i Pfizerovu pronalasku cjepiva, "Kada bi u ovom trenutku bilo dostupno sigurno i efikasno cjepivo protiv COVID-19, biste li se cijepili?", gotovo svaki treći građanin odgovorio je „ne znam, nisam siguran“.

- Upravo ovaj relativno visok udio građana koji na pitanje o cijepljenju protiv COVID-a 19 odgovara s "ne znam" ukazuje da smo u vrlo osjetljivu razdoblju, kada se informacije još uvijek prikupljaju i kod mnogih se tek počinju formirati namjere i odluke o tome bi li se cijepili ili ne i pod kojim uvjetima - kaže Renata Franc.

Skeptici nisu neprijatelji

- Stoga bi i s najavama vezano uz obvezu cijepljenja trebalo biti krajnje oprezan, ili još izravnije, za bilo kakvu najavu moguće obveze cijepljenja sasvim je preuranjeno.

Osim što uvođenje takve obveze može izazvati kontraefekt, osjećaj narušavanja osobne slobode koji rezultira otporom, a može pobuditi i sumnje, za sada i ne možemo točno predvidjeti koliki će biti dobrovoljan odaziv građana za cijepljenje i hoće li biti dovoljan - kaže ova znanstvenica.

- Neovisno o ovim nalazima, čak i da znamo pouzdano da će dobrovoljan odaziv na cijepljenje protiv COVID-a19 biti nedovoljan, prije bilo kakve najave ili razmišljanja o uvođenju obveze, trebalo bi dati šansu dodatnom informiranju i edukaciji građana o posljedicama cijepljenja nasuprot necijepljenja, o efikasnosti i sigurnosti cjepiva - jasna je prof. dr. Renata Franc.

- Znači, još uvijek nemamo dovoljno informacija i odluka građana ovisit će o novim informacijama. Stoga je u kontekstu cijepljenja i javnosti za sada primaran zadatak i Vlade i Stožera, ali pogotovo liječnika, medicinskih stručnjaka i znanstvenika kojima građani više vjeruju, jasno i točno obavještavanje o svim prednostima i nedostacima te nuspojavama cjepiva, kao i detaljima budućeg cijepljenja, kako bi ljudi sami mogli odlučiti - savjetuje prof. dr. Franc.

I ona, baš kao i njezini kolege u Europi i u Americi, međutim, potiču ljude da i temi cijepljenja prilaze "uz zrno soli" jer, po njima, skeptici nisu neprijatelji. Oni kažu da se uz zdrav balans skepse i odgovornosti stvara vitalnija zajednica.

- Važno je da su građani kritični prema svim informacijama vezanim uz cijepljenje ili necijepljenje protiv COVID-a 19 i pandemiju općenito te da umjesto slijepog pristajanja uz zagovaratelje ili protivnike cijepljenja uvijek razmisle koliko je izvor tih informacija vjerodostojan i radi li se o stručnoj osobi za to područje.

Iskazano povjerenje većine građana u liječnike i medicinske stručnjake te znanstvenike dobra je osnova za očekivanje spremnosti većine građana na cijepljenje - kaže prof. dr. Renata Franc.

Politička orijentacija nebitna!

U kontekstu glasina, dezinformacija i cijepljenja, podaci ispitivanja Instituta "Pilar" pokazuju da je manja opća sklonost cijepljenju protiv COVID-a 19 karakterističnija za građane koji su skloniji vjerovanju u teorije zavjere.

S druge strane, izraženija opća namjera cijepljenja karakterističnija je za građane koji iskazuju namjeru cijepljenja i protiv gripe, te donekle i za starije građane te, očekivano, građane koji navode da se u većoj mjeri pridržavaju epidemioloških mjera. Nisu utvrđene nikakve relacije vezane uz spol, a niti poveznice s političkom orijentacijom.

- Dosadašnji anketni podaci, u Hrvatskoj još rijetki, o namjerama cijepljenja uglavnom su prikupljeni općenitim i hipotetskim pitanjima, primjerice, 'kada bi sada bilo dostupno odobreno cjepivo, biste li se cijepili?' - kaže znanstvenica Franc.

- To je kao da rezultate na izborima idemo prognozirati na temelju ankete provedene kada još nije počela niti kampanja i još se ne znaju ni sve stranke i glavni kandidati i elementi programa.

Cijepljenje, kao i glasanje na izborima, kao pojedinačno i specifično ponašanje, može se najbolje predviđati na temelju isto tako konkretnih i specifičnih anketnih pitanja, u kojima su jasno naznačeni detalji ponašanja, kao što su i kod političkih izbora, anketni podaci, uz pretpostavku reprezentativnog uzorka, najtočniji ako su prikupljeni neposredno prije izbora i uz valjana, konkretno formulirana pitanja o namjerama glasanja - dodaje Renata Franc.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

19. siječanj 2021 11:42