Iako sredina ljeta nije izgledala dobro, naveliko se govorilo da hrvatski Jadran više nije zanimljiv turistima iz raznih razloga, na kraju je, kad smo podvukli crtu i pogledali brojke, iza nas još jedna rekordna sezona. Međutim, pesimistične najave o propaloj sezoni ipak treba malo analizirati i promisliti o budućnosti hrvatskog turizma te s čime još možemo postati atraktivni turistima koji će nam dolaziti cijelu godinu.
Evo kako ugledni stručnjaci vide Split i Dalmaciju za pedeset godina. U 2074. godini smo, a u Dioklecijanovoj palači odvija se prizor koji danas možda ne možete ni zamisliti. Kamene zidine su pred mnoštvom turista oživljene zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti. Na Poljudu, jednom od najpoznatijih sportskih hramova, ne igra se nogomet, već se održava Svjetsko prvenstvo u e-sportu. Splitska luka, nekada puna tradicionalnih brodova, sada je mjesto iz kojeg elegantni električni trajekti prevoze turiste na Brač, otočnu oazu biodigitalnog turizma. A mi, svjetski lider u turizmu, privlačimo milijune turista iz cijelog svijeta koji traže zdrav, ekološki osviješten i održiv način života.
Jesu li ovakve scene moguće za samo pedeset godina? Ako pametno odgovorimo na prilike i prijetnje te iskoristimo šanse koje nam se pružaju, odgovor je – možemo. No, lideri možemo postati i u cijelom gospodarstvu, međunarodnim odnosima, ekologiji, kulturi, sportu…
Do tog je zaključka došlo tridesetak vodećih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka koje je Croatia osiguranje povodom obilježavanja 140 godina postojanja okupilo kroz projekt "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost". Višemjesečnom analizom činjenica i trendova izradili su scenarije kako bi Hrvatska mogla izgledati za 50 godina i predstavili tri verzije – realističnu, optimističnu i pesimističnu.
Napredna Dalmacija sačuvala je Split, Zadar, Trogir…
Optimistični scenarij prikazuje Hrvatsku kao svjetskog lidera u održivom razvoju i inovacijama. Dubrovnik postaje diplomatski centar jugoistočne Europe i okuplja najveće umove s najboljih svjetskih sveučilišta. Nekadašnji vojni objekti na Jadranu preuređeni su u prestižne kampuse. Naša obala je izdržala i nije nestala pod razinama mora, jer imamo napredne sustave zaštite koji čuvaju ljepote Splita, Trogira, Zadra, Dubrovnika...
Brač, nekoć samo turistička destinacija, sada je globalno središte za istraživanje zdravog načina života, dok su susjedni otoci postali centri znanosti i inovacija. Veliki Brijun postao je Europski centar nobelovaca, a Prvić, Koločep i Susak pretvoreni su u akademska središta genetičkog inženjeringa, poduzetništva i etnologije. Hrvatska je postala sinonim za napredak i inovaciju, a njeni građani žive dulje i zdravije, s prosječnim životnim vijekom od 100 godina.
Budućnost ovisi o nama
Ali, ništa od toga nije se dogodilo samo po sebi. Klimatske promjene, suše i porast razine mora veliki su izazov za našu obalu. Bez djelovanja i donošenja pametnih odluka, hrvatska obala lako se može suočiti sa sudbinom Venecije. Jer pesimistični scenarij predviđa da bi naši gradovi mogli postati neprepoznatljivi, pod vodom, bez starih jezgra, s devastiranim turizmom i ekonomijom.
"Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" je tu da nas potakne na razmišljanje. S pravim strategijama, transformacija naše obale u oazu otpornu na klimatske promjene nije samo mogućnost već potreba.
Glavni cilj Croatijinog projekta je pridonijeti jačanju svijesti kako naše svakodnevne odluke oblikuju smjer u kojem ide naše društvo, država i u konačnici svijet. I kako Dalmacija i Hrvatska mogu postati najpoželjnije mjesto za život. Ako ste već počeli razmišljati o tome, cilj je velikim dijelom već postignut.
Sve scenarije naših znanstvenika kroz atraktivna videa možete besplatno pogledati u jedinstvenom multimedijskom paviljonu "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" do 10. listopada svaki dan od 10 do 21 sat ispred Muzeja Mimara u Zagrebu. Otkrijte sve scenarije hrvatske budućnosti i razmislite koja je vaša uloga u stvaranju budućnosti kakvu želimo.