Rakovi uzrokovani infekcijama prilično su česti, piše Washington post.
Nedavno izvješće Američke udruge za istraživanje raka pripisuje 13 posto slučajeva raka u svijetu infekcijama. Neke procjene idu čak do 20 posto, s posebno visokim stopama karcinoma povezanih s infekcijama u zemljama u razvoju.
Infektivni agensi povezani s rakom uključuju bakterije, poput Helicobacter pylori (H. pylori), i viruse, poput humanog papiloma virusa (HPV), Epstein-Barr virusa (EBV) i hepatitisa B i C. Iako mali postotak zaraženih ljudi razvije rak, svi bi morali ozbiljno shvatiti navedene infekcije l liječiti ih.
Helicobacter pylori
Helicobacter pylori je bakterija koja se najčešće nalazi na sluznici želuca i može inficirati probavni sustav. Ta bakterija je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika u razvoju nekoliko bolesti i poremećaja - gastritisa, ulkusa želuca i dvanaesnika. No, neliječena infekcija može rezultirati razvojem karcinoma želuca i rijetkog tipa limfatičkog tumora – MALT limfom.
Pacijenti navode da su im najčešći simptomi infekcije mučnina, žgaravica, podrigivanje, bol u gornjem dijelu trbuha, osjećaj nadutosti, gubitak apetita i pad tjelesne težine.
HPV
Predrasude, nedovoljna informiranost i uvjerenje da se bolest događa nekome drugom, a nikako našoj djeci, ključni su razlozi širenja humanog papiloma virusa, koji uzrokuje čak šest vrsta raka. Najučestalija predrasuda o HPV-u je da se događa prvenstveno odraslima, primarno ženama, te promiskuitetnim osobama. No, istina je da je HPV toliko učestao, da se gotovo svi spolno aktivni muškarci i žene njime zaraze u nekom trenutku života, a čak tri do četiri nove infekcije dogode se mladim osobama do 24. godine, navodi HZJZ.
Od mogućih vrsta raka uzrokovanih HPV-om, najčešći je rak vrata maternice, od kojeg u Hrvatskoj godišnje oboli oko 350 žena – gotovo jedna dnevno. Kao jedna od mjera prevencije, u Hrvatskoj se provodi nacionalni program za rano otkrivanje raka vrata maternice, a uz organizirani probir, cijepljenje protiv HPV-a predstavlja drugu ključnu strategiju u prevenciji raka vrata maternice, ali i drugih vrsta raka koje uzrokuje HPV. Ipak, stopa odaziva je iznimno je niska, osobito ako se uzme u obzir da je cijepljenje besplatno za učenike i učenice osmih razreda, a na raspolaganju je cjepivo najnovije generacije koje štiti od čak devet najopasnijih sojeva HPV-a.
HEPATITIS B
Hepatitis B je uzročnik žutice akutnog, a ponekad i kroničnog tijeka koja može rezultirati cirozom i karcinomom jetre. Procjenjuje se da je u kontaktu s virusom hepatitisa B bilo 30 % stanovništva Zemlje.
Zaraza se prenosi s čovjeka na čovjeka na jedan od sljedećih načina:
-Putem transfuzija krvi ako ista nije pregledana na prisustvo virusa (u našoj zemlji se krv dobrovoljnih davatelja redovito kontrolira)
-Prilikom ozljeda ako ozlijeđeni dođe u kontakt s krvlju nekog tko je bolestan ili je nosilac virusa
-Putem medicinskih instrumenata koji dolaze u dodir s krvlju, a nisu pravilno sterilizirani
-Prilikom tetoviranja (nesterilni pribor)
-Pri bušenju uški zbog stavljanja naušnica (nesterilni pribor)
-U ovisnika putem zajedničkog pribora pri uštrcavanju droge
-Sa zaražene majke na dijete prilikom poroda
-Spolnim kontaktom (hetero ili homo)
Nakon inkubacije 30 do 180 dana u svega 10% zaraženih dolazi do simptoma (žutica, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, bolovi u gornjem dijelu trbuha, tamnija mokraća), dok drugih 90% nije svjesno da je zaraženo. Vrlo često to saznaju slučajno pretragom krvi na tkz. markere hepatitisa. Dio tih, a isto tako i dio oboljelih ostat će kronični nosioci virusa što znači zarazni za okolinu.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 25 000 stanovnika kronično zaraženo virusom hepatitisa B. Stoga, iako je broj oboljelih zahvaljujući cijepljenju iz godine u godinu sve manji, još uvijek postoji relativno velik kontingent stanovništva koje nije procijepljeno, a koje je zaraženo i često to ne zna, preporuka je učestalo testiranje krvi na prisustvo B virusa i liječenje svih onih kojima je liječenje indicirano, navodi Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije.
HEPATITIS C
Procjenjuje se da je 71 milijun ljudi u svijetu zaraženo virusom hepatitisa C. Prevalencija infekcije u zemljama Europske regije kreće se oko 1,5% - 14 milijuna ljudi dok je najveća u zemljama Istočne mediteranske regije gdje je 2,3% stanovništva kronično zaraženo što čini 15 milijuna ljudi.
Zaraza se prenosi sa čovjeka na čovjeka slično kao i kod hepatitisa B.
Nakon inkubacije 14 do 180 dana većina pacijenata uopće ni ne zna da je inficirana. Neki osjećaju pojačani umor, iscrpljenost ili imaju bolove u desnom gornjem dijelu trbuha. Pojava žutice nije toliko česta. Često se zaraženost slučajno otkrije pretragom krvi na markere hepatitisa.
Kod otprilike 60-80% pacijenata vlastiti se imunološki sustav ne uspijeva uspješno boriti protiv virusa te on prelazi u kroničnu fazu. Kod ostalih 20-40% pacijenata dolazi do samoizlječenja.
Kao posljedica kronične upale kod otprilike 30% pacijenata se razvije narednih godina ciroza jetre. Razvoju ciroze doprinosi infekcija u starijoj životnoj dobi (preko 40 godina), dodatna infekcija virusom hepatitisa B kao i istovremeno uživanje alkohola. Pored toga povećava se rizik za razvoj hepatocelularnog karcinoma.
Nespecifične mjere sprječavanja i suzbijanja infekcije jednake su kao za hepatitis B, s posebnim naglaskom na mjere sprječavanja ovisnosti i sprječavanja infekcije kod osoba koje intravenski injiciraju droge.
Liječenje je efikasno. Terapija novim vrstama lijekova dovodi do gotovo 100 %-tnog izlječenja.
Na temelju podataka o seroprevalenciji anti-HCV protutijela u različitim podskupinama stanovništva procjena je da je u Hrvatskoj oko 40 000 stanovnika kronično zaraženo virusom hepatitisa C. Budući da ne postoji zasad cjepivo, preporuka je učestalo testiranje krvi na prisustvo C virusa te liječenje svih onih kojima je liječenje indicirano sada dostupnim efikasnim lijekovima, napisao je Darko Radiček, dr.med., spec.epidemiologije za zavod za javno zdravstvo.
Epstein-Barr virus
Svi smo čuli za infektivnu mononukleozu. Uzročnik je Epstein-Barr virus (EBV), član obitelji herpes virusa. Najčešće se širi slinom, zato mononukleozu i zovu „bolest poljupca“.
Simptomi infektivne mononukleoze mogu biti vidljivi, ali i skriveni ili ih se može zamijeniti za neku drugu bolest. Ćesto dolazi do
-slabosti,
-povišene tjelesne temperature,
-bolova u grlu,
-otečenih limfnih čvorova na vratu,
-povećane slezene i jetre te, povremeno,
-osipa.
Terapija infektivne mononukleoze je relativno jednostavna. Neophodno je mirovanje, koje je najvažnija terapijska mjera. Ovo je osobito važno kod zahvaćenosti jetre jer prerano započinjanje aktivnosti može dovesti do njezinog dugotrajnijeg oštećenja. Osobe koje se bave sportom ili rekreacijom trebaju prestati s aktivnostima i vratiti se tek u dogovoru s liječnikom. Ponekad su potrebni i mjeseci da se pacijent vrati svojim sportskim aktivnostima, piše ADIVA.
Infekcija Epstein Barrovim virusom kod osoba koje imaju smanjeni imunitet može imati vrlo tešku kliničku sliku. Kod osoba bez pridruženih bolesti infekcija može proći od vrlo blage do rijetko kad teže.
Ovaj virus može uzrokovati i pojavu limfoma te raka epifarinksa (gornjeg dijela ždrijela). Procjenjuje se da će više od 90% ljudi tijekom života biti inficirano ovim virusom, no većina ljudi nema nikakvih simptoma, navodi Onkologija.net.