Tijekom pandemije bili smo izloženi iznimno velikoj količini kontinuiranog stresa, što je ostavilo trag na našem zdravlju i čak nas učinilo starijima nekoliko godina! Naime, istraživanja su pokazala da smo brže ostarjeli zbog stresa kojem smo bili izloženi, a time i postali prijemčiviji za bolesti, piše Živim.
Ipak, najnovija studija otkrila je da je moguće poništiti starenje izazvano stresom. Istraživanje je objavljeno u magazinu Cell (Cell Metabolism) i dalo je nadu kako je možda dobro vjerovati da ćemo vratiti tri izgubljene godine pandemije i lockdowna.
Međunarodni tim istraživača sa sveučilišta Harvard, Duke i Kalifornija identificirao je markere biološkog starenja koji su se povećavali nakon stresnih događaja (poput ozbiljne infekcije, velike operacije, trudnoće), a zatim su se vratili na početnu razinu nakon razdoblja oporavka od tih stresora.
Sada to možemo dokazati jer zahvaljujući velikom interesu za istraživanja u ovom području svakim danom sve više spoznajemo i razumijemo prirodnu prilagodljivost DNK, kojoj stanice dodaju ili uklanjaju kemijske oznake mijenjajući tako način ekspresije gena.
Te epigenetske promjene posljedica su načina života i izloženosti faktorima iz okoliša poput infekcije ili stresa, u djetinjstvu ili kasnije u životu, te se uobičajeno koriste kao "molekularni sat" za procjenu biološke dobi tkiva i organa u usporedbi s kronološkom dobi određene osobe.
Znanstvenici također mogu procijeniti biološku dob mjerenjem duljine telomera - zaštitnih kapica na kraju kromosoma koje se skraćuju svaki put kad se stanice podijele. Kada telomera postane prekratka, stanica se više ne može podijeliti, što je ključni proces starenja.
Dosadašnja istraživanja dugovječnosti obično su istraživala načine produljenja telomera u cilju produljenja životnog vijeka, ali u posljednje je vrijeme u fokusu znanstvenika identificiranje načina za vraćanje epigenetskih satova. Ova nova studija, koja je mjerila kako se biološka dob mijenja kao odgovor na stres u životinjskim modelima i ljudskim skupovima podataka, otkriva da bi obrazac starenja izazvan stresom ipak mogao biti samo privremen.
Jasan obrazac koji se pojavio tijekom istraživanja jest taj da izloženost stresu povećava biološku dob. A to se na čovjeku i vidi. Ako vam je netko rekao: "Izgledaš kao da si pod stresom", mogao je reći i "Izgledaš staro". Naime, kronični stres pokazuje se na našem licu u obliku bora, suhe kože, podočnjaka, osipa, akni u odrasloj dobi, čak i promjenama čeljusti zbog oštećenja zuba ili stiskanja čeljusti.
Gubitak kose još je jedan vanjski znak stresa. Iako obično nije trajan, za mnoge je još jedan izvor stresa. Oni koji su izloženi stresu dulje vrijeme promjene vida i sluha dožive mnogo ranije nego što se očekuje. Suhe oči, titranje očiju i zamagljen vid mogu biti posljedica prekomjernog stresa.
Zjenice će se raširiti kada ste anksiozni (kako biste bolje vidjeli opasnost u akutnoj stresnoj situaciji), ali ako je stres dulje prisutan, proširene zjenice mogu dovesti do pojačane osjetljivosti na svjetlost pa će se oči sve teže od toga oporavljati. Osobe u kroničnom stresu češće dožive tinitus (zvonjenje u ušima).
Također, tijekom stresa povećava se stvaranje ušnog voska jer se stimuliraju znojne žlijezde, što također utječe na sluh. Novije studije pokazuju da se i naše stanice mijenjaju pod utjecajem stresa, telomere se skraćuju, a mozak mijenja. Stres uzrokuje prekomjerno stvaranje hormona kortizola, a njegovo nakupljanje u mozgu može smanjiti prefrontalni korteks, što pak utječe na pamćenje i učenje.
Istovremeno može povećati veličinu amigdale, čineći mozak prijemčivijim za stres. Istraživanja su također pokazala da kronični stres može pridonijeti ranijem razvoju Alzheimerove bolesti. Ne treba nam više dokaza da bismo zaključili kako je kronični stres veliki rizični faktor za naše zdravlje.
- Ali kada se stres ublaži, biološka dob mogla bi se potpuno ili djelomično obnoviti. To je možda najjasnije dokazano našom analizom promjena biološke dobi kao odgovora na veliku operaciju - kaže Vadim Gladyshev, molekularni biolog s Medicinskog fakulteta Harvard, koautor nove studije.
To je još korak dalje nakon prvog nagovještaja da se biološka dob može vratiti, što se pokazalo u kliničkom istraživanju na deset dobrovoljaca iz 2019. godine. Tada su istraživači pokazali da koktel od tri lijeka - rekombinantni ljudski hormon rasta, dehidroepiandrosteron (DHEA), steroidni hormon koji se naziva "fontana mladosti", te metformin - može poništiti nekoliko godina biološke dobi, što su i sami nazvali prvom intervencijom u starenje.
Gregory M. Fahy i suradnici pozabavili su se funkcijom timusa koja, pojednostavljeno rečeno, slabi nakon 63. godine povećavajući rizik za pojavu raka, zaraznih i autoimunih bolesti, upale, ateroskleroze i preuranjene smrti. Novije istraživanje Sveučilišta Južne Kalifornije pokazalo je da stres u obliku traumatskih događaja, naprezanja na poslu, svakodnevnih stresora i diskriminacije ubrzava starenje imunosnog sustava, potencijalno povećavajući rizik osobe da oboli od raka, kardiovaskularnih bolesti i infekcija.
Kako si još možete pomoći
Većina savjeta za borbu protiv preranog starenja izazvanog stresom odnosi se na ključnu ulogu brige o sebi i eliminiranja stresa kad god je to moguće. Nećete se moći potpuno riješiti stresa, posebno kratkoročnih stresnih događaja koji se pojavljuju u životu, ali možete promijeniti način na koji na njega reagirate. Također ne možete promijeniti ono što se dogodilo u prošlosti, ali možete promijeniti način kako reagirate na stare stresore.
1. Ne trebate biti superheroj - Nitko ne može sve. Naučite reći ne.
2. Već ste savršeni - Ako ste opsjednuti čišćenjem kuće, postavljenjem stola, organiziranjem savršenog vikenda..., odmaknite se i pitajte koliko su te stvari zaista važne. Nije li vaš duševni mir važniji?
3. Odvojite vrijeme za sebe - Ne morate zadovoljiti sve tuđe potrebe prije nego što dođe red na vas. Kad si ne dopustite vrijeme za osnovne potrebe poput jedenja i spavanja, prerano ćete izgorjeti.
4. Povremeno isključite tehnologiju - Mislimo da moramo odmah odgovoriti na svaku primljenu poruku. Tehnologiju treba koristiti za svoju udobnost, a ne za tuđe hirove. Odredite "tiho vrijeme" za sebe svaki dan i obavijestite druge da ćete odgovoriti kada vam to bude odgovaralo.
5. Obratite pozornost na svoje vrijeme - Zbrojite sate koje provodite na bezumnim aktivnostima. Na primjer, provjeravate li e-poštu petnaest puta dnevno? Odvojite određeno vrijeme za zadatke, što će vam omogućiti da posvetite punu pozornost stvarima koje radite. Grupirajte zadatke.
6. Jedite pametno i vježbajte - Kada je naše tijelo suočeno sa stresom, još je važnije osigurati da dobijemo dovoljno pravih hranjivih tvari. Savjetuje se smanjiti šećer, jednostavne ugljikohidrate i alkohol. Jedite nemasne proteine, povrće i zdrave masti. Pobrinite se da se krećete. Čak i ako nemate vremena za duge vježbe, nekoliko žustrih vježbi tijekom dana prilično je učinkovito u smanjenju stresa.
7. Nađite hobi - Isprobajte meditaciju, vježbe disanja, vizualizaciju ili druge tehnike opuštanja kako biste pomogli tijelu da oslobodi potisnuti stres. Ako vam nijedna od tih aktivnosti ne odgovara, nastavite tražiti dok ne pronađete ono što volite. Što vas čini sretnim? Što vas nasmijava?
8. Okružite se ljudima koje volite - Već i samo pričanje o problemu predstavlja svojevrsnu katarzu.
9. Zatražite stručnu pomoć ako se ne možete nositi sa životnim pritiscima, piše Živim.