Bliže se blagdani, a time i vrijeme neumjerenosti u jelu i piću, Božjoj zapovijedi i savjetima liječnika, usprkos.
Mnogi vinoljupci će se nakon ugodne i vesele večeri za stolom u dobrom društvu sutradan požaliti da ih "rastura glava".
Dijelit će se razni savjeti ("Obavezno popij litru vode prije spavanja...", "Jednu kriglu vode popij prije lijeganja, drugu drži na noćnom ormariću", "Popij aspirin unaprijed!"), a zašto je glavobolja, pa čak i migrena, nuspojava uživanja u vinu objašnjava zanimljiv članak objavljen na bug.hr-u.
Jedna od znanstvenih teorija pretpostavlja da naglu, pulsirajuću bol koja u trenu upropaštava užitak ispijanja čaše dobrog merlota, caberneta ili crnog pinota uzrokuju - alergije.
Temelji se na činjenici da su već ranije neka klinička istraživanja pokazala kako pojedine osobe posjeduju prirođenu nutritivno-alergijsku preosjetljivost na histamin, kemijski spoj koji se pored ostaloga može naći i u fermentiranim pićima poput vina.
A histamin u načelu i jeste pogodan teorijski „sumnjivac“ kojega se može optužiti za nastanak alergija, jer u biokemijskom smislu predstavlja jedan od ključnih koraka u slijedu reakcija koje u organizmu izazivaju simptome alergije.
No, činjenica je da sâma prisutnost histamina u namirnici nije automatski i garancija nastanka alergije u osjetljivih osoba, što je višekratno potvrđeno i u praksi, navodi se u članku.
Dobro - rekoše znanstvenici - ako nije histamin, onda pokušajmo optužiti neke druge spojeve! I tako se jedno vrijeme ozbiljno sumnjalo na sulfite (soli i estere sulfitne, sumporaste kiseline), spojeve koje se redovito može naći u vinu, a na koje - prema američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA) - otprilike 1% ukupne populacije ima alergijsku osjetljivost.
Međutim, i oni su ubrzo skinuti s popisa sumnjivaca za okidanje migrenske eksplozije u glavi osjetljivih vinopija, jer se alergijske reakcije na sulfite kod osjetljivih osoba ne prezentiraju glavoboljama nego drukčijim vrstama alergijskih simptoma – urtikarijskim osipom, svrbežom kože i poteškoćama disanja nalik napadaju astme.
Vođeni logikom da uzrok crno-vinske glavobolje moraju biti spojevi koji se nalaze u crnom, ali ne i u bijelom vinu, znanstvenici su s uzdignutom obrvom bacili pogled prepun optužujuće sumnjičavosti na polifenole. Ti su spojevi (koje predvode najčešće spominjani biljni polifenoli - tanini) duže vrijeme bili pod prismotrom kao glavni krivci, a na optuženičkoj klupi su se našli jer tipična boca crnog vina sadrži približno skoro 2 g/L ukupnih polifenola, dok ih tipična boca bijelog vina sadrži samo oko 0,2 g/L. Ipak, druga hrana koja sadrži taninske spojeve (spomenimo samo neke: kakao/čokoladu, svo bobičasto voće, kavu, čaj, pivo, kruške, brojno zeleno povrće i mahunarke…) nije povezana s migrenskim glavoboljama.
Najnovija studija, objavljena prije par tjedana u znanstvenom časopisu Scientific Reports, u svojim zaključcima sugerira da se krivica ne može pripisati samo jednoj, izoliranoj kemijskoj komponenti crnog vina, već je posrijedi složena interakcija između alkohola i jednog specifičnog flavonoida - kvercetina, snažnog antioksidansa kojega od ranije poznajemo po dobrim protuupalnim, detoksicirajućim i drugim zdravstvenim prednostima, piše bug.hr.
Kvercetin se prirodno nalazi u mnogim vrstama voća i povrća, i već je godinama dostupan kao izoliran i pročišćen kemijski spoj koji se zbog svojih zdravstvenih beneficija prodaje i kao suplement, zdravi dodatak prehrani.
Međutim, prema rezultatima koji su navedeni u novoj studiji, kada se kvercetin metabolizira istovremeno s alkoholom, ishod takvog simultanog konzumiranja može biti vrlo problematičan.
CIJELI ČLANAK MOŽETE PROČITATI OVDJE.