Ako imate preko 40 godina i odjednom vam se učini da ste odjednom brzo ostarjeli, postoji dobra šansa da si to ne umišljate. Naime, znanstvenici su otkrili da ljudi najviše ostare u dva navrata - prvi u prosjeku dolazi s 44 godine, a drugi sa 60.
"Ne mijenjamo se samo postupno. Ima perioda kada dolazi do drastičnih promjena. Ispostavilo se da se to događa sredinom 40-ih godina, a zatim u ranim 60-ima", kazao je genetičar Michael Snyder sa Sveučilišta Stanford u SAD-u, prenosi Science Alert istraživanje naziva Nonlinear dynamics of multi-omics profiles during human aging objavljeno u časopisu Nature Aging.
Snyder i njegovi kolege istraživali su biologiju starenja kako bi bolje razumjeli koje se točno promjene događaju. Pratili su skupinu od 108 odraslih osoba, koje su tijekom nekoliko godina svakih nekoliko mjeseci donirali biološke uzorke. Na kraju je svaki sudionik tijekom 626 dana prosječno predao 47 uzoraka.
Primijetili su da kod nekih stanja, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih bolesti, rizik ne raste postupno, već naglo eskalira nakon određene dobi. Zbog toga su odlučili pobliže proučiti biomarkere starenja kako bi vidjeli mogu li identificirati povezane procese.
Analizirali su različite vrste molekula, uključujući RNA, proteine, lipide i taksone mikrobioma crijeva, kože, nosa i usne šupljine te su nakon analize primijetili da u ljudskom tijelu tijekom dvije životne faze dolazi do značajne promjene u količini različitih vrsta molekula. Tako se tijekom jedne ili obje faze promijenilo otprilike 81 posto proučavanih molekula, a promjene su dosegnule vrhunac sredinom 40-ih, a zatim ponovno početkom 60-ih godina.
U 40-ima su zabilježene promjene u molekulama vezanima uz metabolizam lipida, kofeina i alkohola, kao i kardiovaskularne bolesti te disfunkcije kože i mišića. Vrhunac ranih 60-ih, pak, bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, kožom i mišićima, imunološkom regulacijom te radom bubrega.
Kod žena taj prvi vrhunac sredinom 40-ih obično dolazi kada uđu u menopauzu ili perimenopauzu, s tim da znanstvenici smatraju kako menopauza nije glavni uzročni faktor. Razlog za takav stav je to što su i muškarci u istom periodu prolazili kroz značajne molekularne promjene.