Napoleon Bonaparte je povijesna ličnost okružena brojnim mitovima, ali i činjenicama koje često ostaju nezapažene. Poput toga da je recimo, mrzio Francusku kad je bio mlad ili da nije bio nizak kao što obično mislimo.
Ovo su neke od najzanimljivijih činjenica o Bonaparteu:
1. Osjećao se iskompleksirano zbog naglaska
Napoleon je bio porijeklom s Korzike, otoka koji je pripadao Republici Genovi, a prodan je Francuskoj samo godinu dana prije njegova rođenja. Francuski se nije govorio u njegovoj obitelji i sam je naučio tek u dobi od 10 godina. Čak je i tada zadržao jak genoveški naglasak zbog kojeg se osjećao vrlo iskompleksirano, piše National Geographic.
2. U mladosti je mrzio Francusku
Jedan od najpoznatijih Francuza u povijesti odrastao je mrzeći zemlju kojom će vladati i koja će ga pretvoriti u nacionalni simbol. Napoleon je Francusku smatrao tlačiteljem svoje rodne Korzike i mrzio ju je, unatoč tome što je služio u francuskoj vojsci.
3. Sa 16 je postao časnik, a sa 20 se borio u revoluciji
Napoleon je odmalena pokazivao svoje vojne vještine. Sa samo 10 godina upisao je vojnu akademiju, a sa 16 je završio u činu topničkog potporučnika. Nakon izbijanja Francuske revolucije, u dobi od samo 20 godina, imenovan je drugim zapovjednikom Nacionalne dobrovoljačke garde Korzike.
4. Bio je samouk
Napoleon nije bio odličan učenik u školi, ali je puno čitao, posebno o vojnim i političkim temama. Divio se velikim vođama iz prošlosti, posebno Aleksandru Velikom, i znao je satima proučavati njihove taktike. Njegov brzi uspon djelomično se može objasniti navedenom činjenicom, ali i velikom karizmom, piše National Geographic.
5. Nije bio prenizak, dapače bio je iznad prosjeka tog vremena
Napoleon je imao nekoliko nadimaka koji su aludirali na njegov navodno nizak rast, no u stvarnosti je bio viši od francuskog prosjeka tog vremena, sa 168 cm. Razlog zašto se vjerovalo da je nizak leži u zabuni: kada je umro, njegova se visina mjerila novom jedinicom, francuskom stopom, čija se duljina razlikovala od engleske stope. Mnogi koji ga nikada nisu vidjeli osobno vjerovali su da je njegova visina izražena u engleskim stopama, što je iznosilo 157 cm.
6. Pokušali su ga ubiti bačvom vina
Godine 1800. neki rojalistički zavjerenici pokušali su ubiti Napoleona. Postavljanjem vinske bačve napunjene barutom na put kojim je trebao ići do Pariške opere. No, kočija je išla brže od očekivanog, a osoba zadužena za paljenje fitilja krivo je izračunala vrijeme, pa je cijev eksplodirala kada je Bonaparteova kočija već prošla: pet je ljudi poginulo, ali Napoleon je ostao neozlijeđen.
7. Oteo je rimskog papu
Godine 1809. Napoleon se odlučio razvesti od svoje prve žene Josephine kako bi se oženio kćeri austrijskog cara. Budući da papa Pio VII nije htio odobriti ovaj potez, Bonaparte je uhitio papu i "pozvao" ga da boravi u Francuskoj dok ne prihvati ovaj i druge njegove zahtjeve, poput potpisivanja konkordata u korist njegovih interesa.
8. Beethoven mu je želio posvetiti simfoniju
Skladatelj Ludwig van Beethoven osjećao je i divljenje i mržnju prema Napoleonu. Beethoven se divio tom čovjeku skromnog podrijetla koji se popeo do takvih visina i želio mu je posvetiti svoju Treću simfoniju pod nazivom Eroika. Međutim, kada se Napoleon proglasio carem, Beethoven, koji je simpatizirao liberalne ideje, bio je razočaran njegovim arogantnim stavom i promijenio naslov u "Herojska simfonija, skladana da slavi uspomenu na velikog čovjeka".
9. Njegov omiljeni konj uzet je kao ratni plijen
Napoleon je imao veliku strast prema konjima: imao ih je 130, od kojih mu je Marengo bio najdraži. Pratio ga je u najvažnijim bitkama. Kod Waterlooa, Marengua je na bojnom polju pronašao britanski poručnik, koji ga je odveo u Englesku i prodao potpukovniku Williamu Angersteinu. Angerstein je držao Napoleonova konja sve dok nije umro, no priča tu ne završava: njegova prednja kopita dao je pretvoriti u burmutice.
10. Je li umro od trovanja?
Desetljećima se šuškalo da su Napoleona otrovali do smrti njegovi engleski otmičari tijekom njegova progonstva na otoku Svete Helene. Ovo je poluistina: sigurno je otrovan, ali ne namjerno. Papir kojim su bili prekriveni zidovi njegove rezidencije - ključ koji je sam odabrao - sadržavao je vrlo otrovni spoj arsen, koji se u to vrijeme naširoko koristio za proizvodnju zelene boje papira, a koji je vjerojatno bio uzrok raka želuca koji je doveo do njegove smrti.