Francuski predsjednik Emmanuel Macron, u pratnji supruge Brigitte i pariškog nadbiskupa Laurenta Ulricha, obišao je u petak obnovljenu katedralu Notre-Dame, teško oštećenu u razornom požaru 15. travnja 2019. godine.
Time je započeo niz ceremonija ponovnog otvaranja jednog od simbola Pariza i Francuske, službeni ponovni ulazak u katedralu bit će 7. prosinca, a sljedećeg dana, u nedjelju 8. prosinca, održat će se prva misa u obnovljenoj crkvi.
Prije nešto više od pet i pol godina, tog 15. travnja 2019., svijet je s užasom gledao kako plameni jezici gutaju Notre-Dame. Rekonstrukcija pariške ikone bila je golemi poduhvat, započela je 2022. nakon što je više od dvije godine potrajala stabilizacija i osiguranje tog zdanja kako bi se moglo krenuti s obnovom.
Gotičko remekdjelo iz 12. stoljeća, Notre-Dame, “Naša Gospa”, je katedralna crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji, a usprkos početnim kontroverznim idejama o modernizaciji, obnovljena je onakva kakva je i bila uz korištenje istih materijala, uključujući i 96 metara visoki šiljati drveni toranj koji je u 19. stoljeću zamijenio originalni toranj, uklonjen u 18. stoljeću zbog nestabilnosti.
Signal preporoda
Šiljati toranj, čiji je kolaps u požaru bio mnogima najupečatljiviji trenutak, nad katedralom je ponovno podignut kao moćni signal preporoda. Na vrhu tornja u trenutku rušenja bila je brončana skulptura pijetla, nacionalnog simbola Francuske. Svi koji su gledali kako se toranj ruši pretpostavili su da je vatra progutala pijetla, ali sljedećeg dana su ga pronašli na jednom od nižih krovova, bio je malo oštećen od pada, ali netaknut vatrom. Ostavljen je u takvom stanju i bit će izložen u katedrali kad ponovno bude otvorena za tjedan dana, a na vrh tornja postavljen je novi brončani pijetao.
Tijekom obnove svakodnevno je oko tisuću radnika u Parizu i širom Francuske, uključujući krovopokrivače, klesare, drvodjelce, staklare i restauratore sudjelovalo u projektu čiji konačni budžet još nije poznat, a mnogi su sigurni da će koštati puno više od 850 milijuna eura koliko je prikupljeno od donatora, pojedinaca, tvrtki, institucija, gradova i država.
Jedno od najpoznatijih svjetskih blaga, katedrala Notre-Dame postala je poznata i slavljena kao vrhunski primjer srednjovjekovne arhitekture i inženjerstva. Smještena na istočnom kraju otočića Ile de la Cite na rijeci Seini, Notre-Dame je izgrađena na ruševinama dviju ranijih crkava, a prije njih na tom je mjestu bio galsko-romanski hram posvećen Jupiteru.
Napoleon spriječio prodaju
Nakon što je oštećena tijekom Francuske revolucije, katedrala je na aukciji prodana trgovcu građevinskim materijalom, ali je Napoleon I., koji je u to vrijeme došao na vlast, poništio prodaju i naredio uređenje katedrale za njegovu krunidbu 1804. godine.
Tijekom srednjeg vijeka Notre-Dame je bila župna crkva, a u nju je 1239. godine donesena relikvija koja se prema tradiciji smatra Kristovom trnovom krunom. Katedrala, koja ima status papinske bazilike, bila je i inspiracija za brojna umjetnička djela, vjerojatno najpoznatije je roman Victora Hugoa “Zvonar crkve Notre-Dame” iz 1831. godine.
Prije razornog požara katedralu, koja može primiti devet tisuća vjernika, godišnje je posjećivalo između 12 i 14 milijuna turista i hodočasnika. Nakon ponovnog otvaranja te će brojke sljedećih godina biti vjerojatno još veće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....