StoryEditorOCM
PanoramaNajljepši u svijetu

Tiši su od Dalmatinaca i svoje adute ne prezentiraju na sva zvona, a gosti ih obožavaju: evo što je posebno na cijeni

Piše Tanja Šimundić Bendić
19. rujna 2024. - 13:59

Na Kvarneru kažu ovako: jesmo možda malo tiši od Dalmatinaca, možda nismo toliko ni srčani kad je u pitanju reklamiranje našeg lijepog kraja, a možda nas turisti donekle nisu ni otkrili jer ne prezentiramo naše adute na sva zvona, ali gosti nas svejedno obožavaju. I stalno nam se vraćaju jer ovdje imaju toliko toga vidjeti.

No, da bi se otkrilo raskošno blago Kvarnera, treba zaroniti. Nije tek tako Ivo Robić pjevao: “Čuj serenadu, Opatijo bajna, biseru ti našeg mora”, jer njegova je ljepota upravo takva. Opijajuća.

Opatija iz Robićeve pjesme prva je otkrila turizam, kao odmorište austrougarskog plemstva, zbog toga je uzor svima drugima na istočnoj obali Jadrana.

I ovaj put, kroz priču o baštini koja je postala forte hrvatskog turizma, a povijesno nasljeđe ovoga kraja posebno je na cijeni, imamo vodiča – Lea Pavelu, novinara, poslovnog čovjeka, skipera, županijskog vijećnika, pravu enciklopediju znanja o Kvarneru.

Prvo pitanje Leu glasilo bi: “Dokle seže Kvarner?” Tu za njega nema nepoznanice; od rta Kamenjak u Istri, pa preko Cresa, Lošinja, Raba i Krka, do sjevernog dijela otoka Paga. Tu se ubrajaju još i najveći grad Rijeka, pa Bakar, Crikvenica, Novalja, Lovran i sva ona predivna, romantična kvarnerska mjesta. Svako sa svojom štorijom.

Dvojezični teatar

Rijeka. O čemu nam priča njezina baština?

– Priča puno i priča vrlo zanimljivo; počevši od Trsata, bitnog zbog Trsatske gradine, starog srednjovjekovnog kaštela smještenog na brdu iznad Rijeke. To je baza događanja raznih manifestacija, primjerice “Ljeta na Gradini”. U blizini se nalazi i Svetište Majke Božje Trsatske, jedno od najpoznatijih hrvatskih marijanskih svetišta. Kapetani, skiperi, zapovjednici jahti, brojni nautičari... rado posjećuju ovo svetište; ono nam je jako važno u našim životima. Kad bih navodio što sve u Rijeci treba obavezno posjetiti, spomenuo bih i Korzo. Rijeka datira još od prije dvije tisuće godina, a dokaz tome su iskopine – veli Leo.

U Rijeci trebate obići rijeku Rječinu, prošetati glavnom šetnicom, popiti kavu u najstarijoj kavani na ovom području, uživati u ljepoti hotela “Bonavia”... Jednostavno, promatrati život grada aktivnog u ljetnom i zimskom razdoblju.

Nasljeđe se dade spoznati i u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, smještenog u Guvernerovoj palači. Tu se čuvaju brojni artefakti iz pomorske i kulturne povijesti Kvarnera.

Znate li da je u muzeju izložen i prsluk s “Titanika”, koji su tijekom spašavanja ljudi iz mora izvukli hrvatski mornari s broda “Royal Mail Steamer Carpathia”? I donijeli ga doma.

Ni kulturu grada Rijeke ne želimo zaobići; obvezno u svoju galeriju slika ubacite HNK Ivana pl. Zajca, koji nudi sadržajno bogat program na hrvatskom i talijanskom jeziku.

– Riječko kazalište jedno je od najvećih kazališta u državi, nastalo pet godina prije zagrebačkog, a njegova je dvojezičnost kuriozitet i važna stavka za očuvanje kulturne raznolikosti ovoga kraja. A znate li što u našoj Rijeci u jednom trenutku i na jednom mjestu okuplja na desetke tisuća ljudi? Naš Riječki karneval, a nakon njega i zvončari. To je pravi prikaz baštine koja se implementira u turističke svrhe. Sada bismo mogli malo i do Opatije bajne, koja je nastala kao ekstenzija austrijskih željeznica. Još u staro vrijeme Austro-Ugarske plemići su vlakom dolazili do Matulja, a onda se vozili kočijama do opatijskih hotela – veli Pavela.

Hoteli “Kvarner”, “Mozart”, “4 opatijska cvijeta”, “Palace”, “Bellevue” ugostili su mnoge članove aristokratskih obitelji. I dandanas su omiljena mjesta brojnih turista koji obavezno posjećuju legendarnu “Villu Angiolinu”, simbol početaka opatijskog turizma, sastavnicu Hrvatskog muzeja turizma.

“Villa Angiolina” je i prvi kotačić našeg turizma: njezina je osobitost predivan vrt, elegantan, njegovan i iznimno posjećen. Blizu je napravljena i replika starog kupališta na kojem su nekoć, u izvornoj verziji, zaštitu od sunca tražili bogataši plave krvi. Danas tu pulsira društveni život.

– Opatijski lungomare dug je petnaest kilometara, a prostire se uz vile, prekrasne kuće i hotele, od kojih mnoge datiraju još iz vremena Austro-Ugarske. Tu se nalazi i Ulica slavnih, atrakcija sa zvijezdama posvećenim najslavnijim pripadnicima estradnog i sportskog života Hrvatske. Devedesetih je donesena odluka da Opatija postane nešto poput hrvatskog San Rema, nakon čega biva domaćinom “Dore”, “Porina” i izbora za Miss Hrvatske. Ovo moram istaknuti, a rekao mi je to neprežaljeni Oliver koji je uvijek dolazio na te manifestacije, kako ih ne može zamisliti nigdje osim u Opatiji, i da ima osjećaj da se one samo u Opatiji događaju u svojoj pravoj kući. Tu je Oliveru bilo najljepše u njima sudjelovati, družiti se s kolegama, prijateljima – veli Leo.

Najljepši u svijetu

U Opatiji morate vidjeti crkvu svetog Jakova, jedan od simbola grada, a poželjno je obići i “Dane čokolade”, kao i manifestaciju “Retro Opatija”. Vrijedi navratiti i do Rapca, pa uživati u fantastičnoj gastronomskoj fešti – “Danima kvarnerskog škampa”.

Idemo malo i do Cresa: u Osor, povijesni grad star čak četiri tisuće godina, na njegove glasovite “Osorske glazbene večeri”.

Potom biramo Veli i Mali Lošinj, gdje možete uživati u pogledu na vile bogatih trgovaca iz 19. stoljeća. Mnogima je poznato kako ovo podneblje zbog specifične mikroklime biraju mnogi s dišnim problemima. Stoga ne čudi da je ovdje utemeljen prvi centar za liječenje astme i bronhitisa.

A tko je bio taj znameniti Apoksiomen?

– Brončani kip grčkog atleta, jedna od najljepših statua u svijetu, izlagan u brojnim eminentnim muzejima diljem planeta. Pronađen je u podmorju Lošinja i jedan je od rijetkih takvih primjeraka u svijetu. Jako ga puno ljudi dolazi vidjeti, a brojni imaju sreće i da se s domaćima druže na “Danima antičke kuhinje” – veli Pavela.

Nemojte zaobići Miomirisni vrt i pod vodstvom Sandre Mikulić saznati povijesnu priču o vegetaciji ovoga kraja.

– Svakako bih preporučio i posjet crkvi sv. Antuna, najvećoj na svim hrvatskim otocima, nekoć izdašnoj investiciji domaćeg čovjeka, člana masonske organizacije. U crkvu je uložio puno novca, ali je pritom inzistirao i na nekim posebnostima, tipa izgradnji čak devet oltara, kora na prednjoj strani i postavljanju masonskog znakovlja pred ulazom. I danas tu stoje – doznajemo od Lea.

Krk je otok koji je dao puno svećenika, a pamtimo ga i po glasovitoj obitelji Frankopan. Otokom dominira Frankopanski kaštel u gradu Krku koji je služio kao obrambena utvrda obitelji Frankopan. Dok ste na Krku, svakako posjetite i benediktinski samostan na otočiću Košljunu i njegov muzejski knjižni postav. Turisti ne propuštaju ovo mistično mjesto.

Bašku stranci pamte po plažama, a bolje upućeni po asocijaciji na Bašćansku ploču, jedan od najvažnijih spomenika hrvatske kulture i pismenosti. Pronađena je u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške, a ispisana je glagoljicom.

Vjerska tradicija

Vrijeme je za Vrbnik, poznat po uskim uličicama i vinskoj tradiciji, posebno po vinu žlahtini, kao i jednoj zakonskoj odrednici: naime, ovo je prvo mjesto na moru, kaže Pavela, u kojem je zabranjeno gradom hodati u kupaćem kostimu ili neprikladnoj odjeći.

Razlog se skriva u snažnoj vjerskoj tradiciji, štoviše, ovdje se voli reći kako je svaka kuća dala jednog svećenika.

Rab je jako zanimljiv, posebice pri pogledu na četiri crkve koje promatramo s vanjske strane, jer izgledaju kao dugi brod s četiri jarbola. Interesantan je i veliki park posvećen San Marku, koji je odavde otišao u Italiju i u San Marinu utemeljio državu. Zato su ovaj kraj i ta državica čvrsto povezani, štoviše, često se organiziraju zajedničke manifestacije koje privlače pažnju gostiju.

– Rab je imao i prvu FKK plažu na svijetu, a ako bih vam preporučio još neko znamenito događanje, onda neka to bude Rapska fjera. Riječ je o tradicionalnoj srednjovjekovnoj manifestaciji koja oživljava duh starih vremena. Nakon Raba obiđite i Crikvenicu, Bakar, posjetite NP Risnjak... i uživajte u ovom našem predivnom kraju – poziva sve na Kvarner naš entuzijastični sugovornik. Dobro došli! 

 

Neizostavan je posjet crkvi sv. Antuna na Lošinju, najvećoj na našim otocima, nekoć izdašnoj investiciji domaćeg čovjeka, člana masonske organizacije. U crkvu je uložio puno novca, ali je i inzistirao i na posebnostima, tipa izgradnji devet oltara (!), kora na prednjoj strani i postavljanju masonskog znakovlja

image

Adrian lenta

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. rujan 2024 13:59