Čuvena patronažna sestra iz susjedne nam Srbije, Mileva Arbutina, autorica "Priručnika za njegu novorođenčeta" iz 2017. - nedavno dopunjenog i reizdanog – rasvjetljava mnoge nepoznanice koje muče mlade roditelje. Poput jednostavnog, ali ipak često nedokučivog – kako naviknuti bebu da spava, prenosi Zadovoljna.rs.
Za početak, ona govori kako okvirno treba izgledati normalan bebin san po mjesecima – koliko je prosječnoj bebi sna potrebno, i noću i preko dana.
- U prva dva i po do tri mjeseca poslije rođenja bebe, kada je sita, poslije svakog obroka obično spava 16-20 sati za 24 sata. Sitost je posebno važna u ovom periodu; kad beba poslije završenih obroka nije sita, može biti budna po 10-15-17 sati, uz češće uzimanje manjih količina mlijeka. Poslije trećeg mjeseca beba obično spava oko 15 sati dnevno. Skraćuje se dnevno spavanje na oko šest sati, a noću spava duže, osam-devet sati - navodi.
Od šestog mjeseca do kraja prve godine beba tijekom dana najčešće spava dva-tri sata, a noću oko 10-11 sati, kazuje Arbutina i dodaje da su tu i bebe "nespavači", koje se ne uklapaju u ovu satnicu, tj. imaju manju potrebu za snom.
Da bi se ti poželjni cikusi spavanja i ostvarili, roditelji često djeci puštaju takozvanu bijelu buku, to jest opušten i umirujući zvuk, kao što su kiša ili šum valova. Te melodije bebu podsjećaju na zvuke koje je slušala još u maternici, a svrha im je da ublaže druge zvukove koji utiču na san i, u konačnici, da uspavaju bebu.
Poželjno je tijekom cijelog dana puštati bijelu buku, i to od samog rođenja do šest-sedam mjeseci starosti djeteta. Bijelu buku treba puštati tijekom cijelog dana do oko 22 sata; poslije tog vremena je noćni ritam i bijela buka treba lagano prestati – kazala je iskusna patronažna sestra, koja napominje da tako kod bebe formiramo čvrst i dobar san za budućnost djeteta; u protivnom, moći će spavati samo u bešumnom okruženju. Ona dodaje i da dnevne aktivnosti familije ne trebaju biti promijenjene rođenjem bebe.
- Dok beba spava, može se usisavati prostor, telefonirati, ne mora se šaputati – napominje Arbutina.
Kad dođe to vrijeme za spavanje, beba roditeljima obično daje svojevrsne signale, ali njih nije uvijek lako iščitati, donosi Zadovoljna.rs.
- U prva dva i pol do tri mjeseca beba zaspi u završnoj fazi hranjenja i nastavlja spavati u svom krevetiću ako je sita. Ako se beba budi nakon spuštanja u krevetić u prvih 10-15 minuta, to samo znači da nije dovoljno sita. Beba poslije navršena tri mjeseca, kad joj se spava, počinje trljati očice, pomiče glavicu lijevo-desno, uvlači ju naniže, a ramena podiže naviše, marljivo pomiče ručice… - otkriva stručnjakinja.
Napominje i da prije spavanja treba malo stišavati dnevne aktivnosti. Ne treba se previše razigravati, posebno igranja skrivalice, to je za dijete pravi mali stres. Roditelji se često igraju tako što bacaju dijete uvis, a tim načinom igranja pred spavanje dijete sa sobom ponese i strah u svoj san i tako se često budi u strahu ili plače dok spava. Roditelji najčešće rade tako da spavanje nadovežu na kupanje. Poznato je da beba lijepo i najduže spava kad se okupa.
No, vrlo važna, možda i najvažnija stavka kad je riječ o bebinom snu jest - hrana. Mileva Arbutina objašnjava kad je preporučljiv zadnji obrok prije usnivanja.
Bebin san i hrana su u tijesnoj vezi jer bebu u dobar san uvodi do vrha ispunjen želučić mlijekom. Adaptirano mlijeko se, valja znati, malo sporije probavlja od maminog mlijeka i tako daje bebi duži osjećaj sitosti. Beba divno spava i kad samo sisa, ako mama u tom dijelu dana, pred noćno spavanje, ima dovoljno mlijeka. Manje je poznato da je količina mlijeka u maminim dojkama najmanja između 19-20 sati do 23-24 sata, a kad beba traži veću količinu mlijeka od uobičajene količine da bi joj to dalo duži san. Topla preporuka je da ne treba pred spavanje mamino mlijeko zamjenjivati dohranom nego poslije dojenja bebi po potrebi dodati dohranu, koliko beba želi. Beba će dohranom uzeti samo onu količinu mlijeka koja nedostaje u maminim "spremnicima", do potpune sitosti. Beba ne bira koje mlijeko ćemo joj dati, za nju je samo važna količina mlijeka, da je taj želučić potpuno ispunjen mlijekom jer to bebu uvodi u dobar san. Veliku prednost uvijek treba dati maminom mlijeku, dakle, zabluda je da beba bolje spava na dohrani – istaknula je Milena Arbutina, te istaknula da bebu u prvom mjesecu života treba hraniti i noću.
Buđenje je vezano za porođajnu težinu bebe. Bebu rođenu sa težinom do dva i pol kilograma treba buditi noću na tri sata. Ovakav tretman ima i beba sa fiziološkom žuticom. Važno je da beba ima što više obroka da bi se brže oslobodila žutice. Ako je beba rođena sa težinom dva i pol do tri kilograma, treba je buditi na oko tri i pol sata u noćnom intervalu. Bebu rođenu sa težinom preko tri kilograma treba buditi na četiri, četiri i pol sata sata noću“, kaže Mileva Arbutina i dodaje da je taj noćni interval od 22 sata do šest ujutro.
K tomu, noćno buđenje treba prakticirati i nakon prvog mjeseca ukoliko beba nije dovoljno napredovala, a to je nekih pola kilograma u mjesec dana.
Važno je znati i da bebi treba dati priliku za "spavanjac" i izvan kuće.
- U kolicima, u autu... Sve je to u redu. Posebno im godi ljuljuškanje, to ih podsjeća na ljuljuškanje u maminom trbuhu, dok je mama hodala, ustajala, mijenjala položaj tijela; bebe to pamte kao ovozemaljski raj. Oni su najbolji putnici, samo papaju i dugo spavaju, dok ne stignemo na odredište – slikovito će poznavateljica bebinih navika za Zadovoljna.rs.