Premda se radi o vrlo staroj bolesti vinove loze koja je uočena i opisana prije više od jednog stoljeća, crna pjegavost se danas sve intenzivnije širi vinogradarskim područjima Europe.
Bolest se tijekom zadnja dva desetljeća posebno raširila na području Hrvatske.
Naime, u spomenutom razdoblju podizani su brojni nasadi vinove loze od cjepova sumnjivog podrijetla. Ako se tomu pridoda prekomjerna primjena dušičnih gnojiva, neadekvatan izbor zaštitnih sredstava uz potpuno zanemarivanje bakrenih pripravaka i izostanak tretiranja u razdoblju najjačih infekcija, razumljiv je razlog njenog brzog širenja.
Uzgoj vinove loze nije lak zadatak. Prisutna su brojna iskušenja u provođenju pravilne i kvalitetne zaštite vinograda tijekom vegetacijske sezone.
Crna pjegavost (Phomopsis viticola) uzrokuje simptome vidljive na mladicama, rozgvi i listovima te utječe na kasnije otvaranje pupova. U početku vegetacije, na listovima pojavljuje se do nekoliko nekroza promjera 2-3 mm koje su okružene žućkastim prstenom. Zaražena plojka zaostaje u razvoju, nabora se i deformira.
Ova bolest postupno iscrpljuje biljku, smanjujući urod iz godine u godinu. Postoje podaci o štetama i do 30%. Na zaraženim trsovima vidljivi su problemi u rastu i razvoju mladica, a grozdovi ostaju manji.
Sadržaj šećera također je smanjen. Zbog svega navedenog otežano je formiranje trsa, a posljedično se sa smanjenjem trsa smanjuje dragocjen urod.
Prve simptome zaraze možemo uočiti prilikom rezidbe gdje se zamjećuje srebrna kora lucnjeva uz vidljive crne točkice koje vire iz kore. Promjena boje kore se događa zbog razvoja micelija gljive pod korom. U proljeće, pupovi takvih lucnjeva ne tjeraju ili tjeraju samo djelomično. U zaraženim vinogradima uspjeh se može postići samo kontinuiranom zaštitom tijekom dužeg razdoblja. Smanjena i nepravilna zaštita vinograda dovodi do jačeg širenja bolesti. Kada se vrši rezidba, potrebno je u što većoj mjeri ukloniti zaraženu rozgvu i odnijeti je iz vinograda.
Zašto je bitno ukloniti zaraženu rozgvu?
Razlog proizlazi iz spoznaje kako piknidi (plodna tijela gljive Phomopsis viticola) mogu biti vijabilni (aktivni) 3-4 godine i oslobađati piknospore koje uzrokuju širenje crne pjegavosti.
Zaštitu vinove loze provodimo kontaktnim fungicidima, no važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne provodi zaštita od plamenjače. Poznato je kako infekcije nastaju samo u razdobljima visoke vlažnosti zraka, odnosno kada je biljno tkivo vlažno. Piknospore se neće oslobađati i vršiti infekcije bez prisutnosti kiše.
Prije kretanja vegetacije potrebno je provesti prskanje sredstvima
CUPRABLAU Z 35 WG i CHROMOSUL 80.
Nakon toga, sljedeće prskanje provodi se kada izboji dostignu 1-3 cm dužine, a potom se učini još jedno deset do četrnaest dana poslije, ovisno o oborinama. Pri prskanju važno je da tekućina prodre što dublje u unutrašnjost čokota, gdje se na prošlogodišnjoj rozgvi nalaze piknidi i piknospore. Isto tako važno je prilikom rezidbe paziti da se ostave samo potpuno zdravi lucnjevi i reznice, tj. oni koji pokazuju zdravu, normalnu boju kore.
Od fungicida za učinkovito i kvalitetno suzbijanje crne pjegavosti početkom vegetacije vinove loze preporučamo sredstva:
DELAN PRO u količini 3 L/ha (300 mL/10000 m2/100L vode) i POLYRAM DF u koncentraciji 0,2% (200 g na 100 L vode), a djelotvoran je i fungicid FOLPAN 80 WDG u koncentraciji 0,15 – 0,2% (150 – 200 g na 100 l vode).
Savjet vinogradarima: Sada je pravi trenutak za primjenu jednog od gore navedenih fungicidnih pripravaka za kvalitetnu zaštitu vinove loze od napada crne pjegavosti.
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Ante Grubišić, dipl. ing. agr., mob. 098335 702, besplatni telefon 0800467467
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera.“Upotrebljavajte sredstva za zaštitu bilja sigurno. Prije uporabe uvijek pročitajte upute za uporabu i informacije o sredstvu priložene uz proizvod.”
