Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Slikarstvograd svjetlosti

Miroslav Kraljević likovni kompas od Beča je okrenuo prema Parizu, njemu, Gecanu, Uzelcu i Trepšeu danas se u Budimpešti otvara izložba

Piše Jasmina Parić Goran Vranić/Moderna galerija
3. ožujka 2020. - 15:03
Miroslav Kraljević Djevojka u modrim čarapama 1912.  Goran Vranić/Moderna galerija

U reprezentativnoj palači Varkert Bazar u Budimpešti 3. ožujka u 17 sati bit će svečano otvorena izložba “Miroslav Kraljević - hrvatski modernist i tri najistaknutija sljedbenika Kraljevićeva nasljeđa u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća, Uzelac - Gecan - Trepše”.

Riječ je o prvom serioznom predstavljanju hrvatske moderne umjetnosti u Mađarskoj, uz antologijski odabir najznačajnijih djela Miroslava Kraljevića i sljedbenika njegova slikarskog i ikonografskog nasljeđa - najvećim dijelom iz fundusa Moderne galerije - koji su za ovu prigodu načinili autor izložbe Zvonko Maković i autorica likovnog postava Biserka Rauter Plančić.

Kako stoji u katalogu, Miroslav Kraljević je nedvojbeno ključna ličnost hrvatskog slikarstva prve polovine 20. stoljeća. On je domaći likovni kompas s Beča i Münchena usmjerio prema Parizu.

Tadašnja strujanja avangardnog velegrada tek su njegovim pariškim stvaralaštvom ušla na velika vrata u hrvatsku kulturnu sredinu, kojoj su do tada bila tek relativno poznata preko novinskih napisa koje je A.G. Matoš slao iz Pariza. Kraljević je donio umjetnost kultiviranu na Manetu i impresionistima, prije svega na Cezanneu.

Otkrivao je vrijednosti flanerstva, slikajući pariške ulice i parkove, kavane i bordele, prizore iz baletnih i kazališnih predstava. Pripadnost visokoj buržoaziji i eksploatiranje tema iz svakodnevice tog sloja su sadržaji koje je u hrvatsko slikarstvo uveo upravo Miroslav Kraljević.

Iznimno bogat Kraljevićev opus, koji se svodi na svega tri godine intenzivnog stvaralaštva od 1911. do 1913., bio je ishodište za niz budućih velikih osobnosti hrvatskog slikarstva koje su prepoznale duh novog vremena, oličenoga u ekspresionizmu kasnijih Kraljevićevih radova.

Utjecaj Kraljevićeva slikarstva osjećao se i između dva svjetska rata u stvaralaštvu naraštaja hrvatskih umjetnika koji su svoj likovni identitet gradili na relaciji Zagreb - Pariz, u početku na ekspresionistički intoniranim osnovama, naglašenom kolorizmu i Cézanneovu utjecaju. Tom razdoblju pripadaju opusi Vilka Gecana, Milivoja Uzelca i Marjana Trepšea, izravnih sljedbenika Kraljevićeve ikonografije.

#MIROSLAV KRALJEVIC

Izdvojeno