"Dubravske priče" Almina Kaplana nemaju nikakve veze s "Pričama iz Dubrave" Siniše Škarice. Dok se ugledni diskograf bavio (i još uvijek bavi) zagrebačkim predgrađem u kojemu je svojedobno cvala najveća glazbena produkcija u ovome dijelu Europe, hercegovački pisac zabavljen je predjelom u kojemu su jedina zvučna kulisa eventualno ilahije i kaside.
Tko je čitao autorovu prethodnu knjigu, roman "Meho", vrlo dobro zna o kakvome ambijentu i ljudima se ovdje radi. Podneblje je zeleno, prije svega klorofilno, a tek potom vjerski ili ideološki, jer se radi o kraju kojemu lokalno stanovništvo voli tepati kao hercegovačkoj Kaliforniji. No, unatoč svim pretpostavkama za život u obilju, tamošnji svijet jedva spaja kraj s krajem. Rat je njihove živote tragično i nepopravljivo...