U Splitu počinju 34. Marulićevi dani, festival hrvatske drame koji će se odvijati od 20. do 29. travnja. Već 20. travnja bit će prikazane prve dvije predstave, od 11 koliko ih je odabrala selektorica Jelena Kovačić, dramatičarka i dramaturgija, a svečano otvaranje uslijedit će dan kasnije, u nedjelju u 20 sati u HNK Split.
Tom prilikom bit će dodjeljene i nagrade "Marin Držić" Ministarstva kulture za nove dramske tekstove.
Za sudjelovanje na Festivalu bilo je prijavljeno 54 predstave a evo koje je odabrala Jelena Kovačić:
Predstava "Možeš biti sve što želiš" Ivane Vuković - koja je i redateljica- u produkciji UO Punctum/ UO T25/ Kunst teatar problematiziraju se različiti oblici patrijarhata.
"Rastanci" Mani Gotovac u izvedbi riječkog HNK Ivana pl. Zajca i redateljice Anastasije Jankovske na scenu prvi put donosi kazališnu verziju posljednjeg romana Mani Gotovac koja kao da je njime najavila i svoj rastanak sa svima nama.
Predstava "Cure" u koprodukciji UO kolektiv Igralke, Zavod VIDNE i HNK Ivana pl. Zajca uz partnerstvo Slovenskog mladinskog gledališča i MASKA iz Ljubljane u režiji Tjaše Črnigoj kroz intimne ispovijesti tri generacije žena progovara o prešućenoj i vrlo osobnoj povijesti ženske seksualnosti postavljajući u svoj fokus pitanje reproduktivnih i spolnih prava žena.
"Slučaj vlastite pogibelji" Kristiana Novaka HNK u Varaždinu u koprodukciji s HNK Ivana pl. Zajca, u režiji Ivana Plazibata kriminalistička je drama u kojoj je kritička oštrica usmjerena prema tri različita sistema: školstvu, policiji i obitelji koji se nepovratno urušavaju pod pritiskom krivih odluka, manipulacija, korupcije i zataškavanja.
Autorski projekt Tomislava Šobana "Zbilja" HNK u Zagrebu inspiraciju crpi iz predavanja američkog fizičara Richarda Feynmana, te publiku u maniri postdramskog kazališta poziva na drugačije preispitivanje zbilje, kako one kazališne, tako i one koju svakodnevno živimo.
"Crvena voda" Jurice Pavičića izvedbi HNK Split i režiji Ivice Buljana kroz priču o nestanku jedne djevojke i potrazi koja traje gotovo trideset godina progovara o zemlji u kojoj živimo, o njenim društvenim padovima i moralnim degradacijama.
Predstava Mate Matišića "Moji tužni monstrumi" Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba u režiji Vite Taufera vrlo se otvoreno poigrava pitanjima odnosa fikcije i zbilje, lika i stvarne osobe, kao i naše zapitanosti nad tim što je od onoga što na sceni gledamo istina, a što plod njegove mašte.
"Maske" autora, režisera i glumca Dražena Šivaka u produkciji UO Grupa u koprodukciji s Dubrovačkim ljetnim igrama i u suradnji sa Scenom Ribnjak i Teatrom EXIT vode publiku na putovanje kroz povijest maski koje seže u daleku prošlost.
Predstava "Simfonije/Turpituda" u produkciji Eurokaza i režiji Rajne Racz tematizira odnos dva velika književna barda, Miroslava Krleže i Marka Ristića u trenutku velikih društvenih promjena i nadolazećih ratnih katastrofa.
Autorski projekt Ksenije Zec "Euforija" u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i režiji autorice priča je o jednom razredu koji se sprema za maturalnu zabavu dok njihova razrednica, otvara niz pitanja i suočava nas s mnogim predrasudama i tabuima s kojima se ni mnogi tzv. odrasli ljudi ne znaju nositi.
"Sería una pena que se marchiten las plantas" ("Bilo bi šteta da biljke krepaju") Ivora Martinića u izvedbi Apacheta sala estudio iz Buenos Airesa, redatelja Guillerma Cacacea prikazat će nam nešto drugačiji kazališni put čiji od onog uobičajenog, jer se probe za nju nisu dogodile prije prve izvedbe nego se događaju pred publikom. Tekst je naučen, ali cjelokupni kazališni proces koji tematizira raspad jedne ljubavi događa se ovdje i sada, pred nama.
Po riječima Jelene Kovačić ove su se predstave "izdvojile svojom umjetničkom i produkcijskom kvalitetom, ali i spremnošću na kazališni rizik. Bilo da je riječ o inscenacijama dramskih tekstova suvremenih autorica i autora različitih generacija, dramatizacijama romana čiji prozni krajolici sadrže konkretni dramski potencijal ili autorskim projektima u kojima se tekstualni materijal generira u odnosu na središnju ideju ili temu, sve izabrane predstave kazalište prepoznaju kao mjesto društvene i umjetničke odgovornosti, ali i rizika, te konkretne razmjene koja gledatelje poziva na dijalog i sudjelovanje u promišljanju njihove kazališne i životne zbilje.
O festivalskim nagradama "Marul" odlučivat će žiri u sastavu: Borna Baletić (ADU Zagreb), Vesna Bulić Baketić (Muzej grada Splita), Trpimir Jurkić (HNK Split), Miona Miliša (Umjetnička akademija Split) i Stela Mišković (KP Zetski dom) a dodijelit će se i Nagrada publike za najbolju predstavu.
Nagradu našeg lista Slobodna Dalmacija za glumačko ostvarenje dodjeljuje žiri čitatelja Slobodne Dalmacije. Ove godine članovi žirija su Diana Čatipović,profesorica povijesti umjetnosti i sociologije, Ante Šimić, student i filmski bloger, Franka Smoljo
IT project manager, Bernard Štević, profesor likovne kulture i restaurator te Mila Nadrljanski Roguljić, profesorica na Pomorskom fakultetu.
Nagrada Slobodne Dalmacije predstavljena je skulpturom koju svake godine izradi umjetnica Nives Čičin-Šain.