Iza neprijateljskih linija nakon junaka "Zemlje loših" zapet će i protagonisti recentnog ratnog akcijskog uratka redatelja Guya Ritchieja "Zavjet" ("The Covenant") koji je preskočio hrvatska kina i osvanuo na Amazonovom streaming servisu. Mjesto i vrijeme radnje je Afganistan 2018., a u prvom planu filma, inspirirana istinitom pričom, nalaze se američki vojnik-narednik John Kinley i njegov afganistanski prevoditelj Ahmed (Jake Gyllenhaal, Dar Salim).
Tijekom rata u Afganistanu američka vojska je koristila lokalne prevoditelje, obećavajući im vizu ili neke slične ustupke. Zbog vize za sebe, suprugu (Fariba Sheikhan) i dijete, ali i osvete talibanima za smrt sina Ahmed pristaje pridružiti se Kinleyjevu odredu, specijaliziranom za pronalazak streljiva, eksploziva i lokacija za izradu bombi. "Ukratko, upadamo u nevolje", opisuje Kinley vrstu posla koji Ahmeda još više može načiniti izdajicom u očima lokalaca.
Koliko je to opasan posao, jasno je u uvodnoj sceni, kad bomba biva detonirana u kamionu i ekplozija odnese živote dvojice američkih vojnika i jednog afganistanskog prevoditelja.
Za vrijeme nove ophodnje, Kinleyjev vod upadne u zasjedu i kreće bitka za opstanak njih dvojice kao jedinih preživjelih u bijegu od talibana kroz afganistansku pustopoljinu.
Očekivano, Ritchie režira tenzičnu akciju kinetički dojmljivo i uzbudljivo, poigravajući se s rakursima i planovima, još svjež od režije dvaju akcijskih filmova Jasona Stathama "Dani gnjeva" i "Operacije Fortune". Dostatna pažnja posvećena je i glavnim likovima, tj. njihovu arhetipskom "buddy" odnosu sve većeg uzajamnog poštivanja, posebice za isprve nepovjerljivog Kinleyja, pa se film u tom akcijsko-karkternom pogledu fino nadovezuje na "Misiju Kandahar" s Gerardom Butlerom.
Ipak, Ritchie ubrzo subvertira klasičnu ratno-akcijsku "behind enemy lines" postavku kad Kinley bude gadno ranjen i Ahmed spašava njegov život gledajući kako će ga prenijeti preko nepogodnog i opasnog terena te vratiti u kilometrima daleku bazu prije nego što ih uhvate talibani koji za njima tragaju. Redatelj, znači, prebacuje težište s Amerikanca na Afganistanca, otprilike kao da je u "Rambu III" glavni lik postao Mousa (Sasson Gabai) i preuzeo film od Stalloneova Ramba.
Kao da to nije dosta, "Zavjet" oko sredine, u drugom činu, postaje razmjerno politizirana drama: Kinley je spašen i vraćen u Ameriku supruzi (Emily Beecham) i obitelji, gdje otkriva da Ahmedu i njegovoj familiji nije riješena viza i da se oni skrivaju od talibana. Amerikanci su ga iskoristili i zaboravili kad im više nije bio potreban, ostavili na (ne)milost talibana, kao što su zasigurno (u stvarnosti) napravili i drugim Afganistancima poput njega.
Stoga Kinley, progonjen osjećajem dužnosti prema čovjeku koji mu je spasio život, odlučuje vratiti se u Afganistan i u privatnoj misiji spasiti Ahmeda prije nego što ga pronađu talibani. U tom dijelu, prije Kinleyjeve misije, ovo je najnetipičniji film britanskog redatelja koji svoje ime i prezime stavlja uz njegov naslov ("Guy Ritchie‘s The Covenant") kao nekoć npr. John Carpenter, iako je, dakle, "Zavjet" nešto drukčiji "ritchiejevski" uradak, napose lišen (crnog) humora i kulerskih likova.
Treći, posljednji čin ponovno pretvara "The Covenant" u ratnu akciju s nizom eksplozivnih scena i grandioznih usporenih pokreta, no tada je već jasno da je pred nama dramski i karakterno nijansiraniji film od žanrovskog, ali i redateljevog prosjeka. "Zavjet" spada u gornji dom Ritchiejeve neujednačene filmografije unatrag petnaestak i više godina.