‘U zemlji svetaca i grešnika‘: Vestern iz Irske

Valjda će Liam Neeson imati više sreće s idućim akcićem “In The Land Of Saints and Sinners”. Tim je riječima krajem listopada zaključena recenzija Neesonova akcijskog trilera “Odmazda”. Tri mjeseca kasnije, u hrvatska je kina stigao spomenuti “In The Land Of Saints and Sinners” (“U zemlji svetaca i grešnika”) i doista predstavlja korak naprijed za akcijskog Neesona nakon filma “Retribution”, ali i par njegovih prethodnih akcića poput “U sjeni zavjere” i “Sjećanja ubojice”.

“In The Land Of Saints and Sinners” je malo drukčiji, čak i nije čisti akcijski film, više kombinacija akcije i krimi-trilera retro vesternskog štiha s dosta dramskog utjecaja, usporediv s “Noćnom potjerom” i “Šetnjom među grobovima”, samo ne toliko dobar, posebice ne kao prvospomenuti.

Zasigurno je to i do Roberta Lorenza, koji je režirao iznadprosječni Neesonov akcić “Zaštitnik”, kao i sportsku dramu “Ponovno u igri” s Clintom Eastwoodom, čije je filmove i producirao od početka novog milenija (“Mistična rijeka”, “Zamjena”, “Gran Torino”, “Invictus”, “Život poslije života”, “J. Edgar”, “Snajperist”).

Nije Lorenz ni izbliza kalibar Eastwooda, ali izgleda da je preuzeo njegovu ljubav prema vesternu (“Za šaku dolara”, “Dobar, loš, zao”, “Nepomirljivi”). U prijašnjoj suradnji Lorenza i Neesona, “The Marksman”, na TV-u se u jednoj sceni vrtio Eastwoodov vestern “Objesite ih visoko”, a njihov novi film “U zemlji svetaca i grešnika” također je u duši kaubojac, prebačen u Sjevernu Irsku sedamdesetih godina prošlog stoljeća, točnije u 1974.

Totali krajobraza, mali uspavani gradić s pubom kao salunom i Neeson u ulozi Finbara Murphyja, koji je vesternski arhetip kao grijehom načet čovjek mračne prošlosti, provučen kroz moderni karakterni filtar. Naime, Finbar je plaćeni ubojica pod krinkom trgovca knjiga i radi za lokalca Roberta McQuea (Colm Meaney).

On odveze mete izvan gradića i natjera ih da iskopaju vlastite grobove prije nego što ih pošalje na vječni počinak i zatim posadi stabalce umjesto nadgrobnog spomenika. Broj posađenih stabalaca i druženje s Dostojevskim (“Zločin i kazna”), kojeg preporučuje prijatelju policajcu Vinnyju O’Shei (Ciarán Hinds; “Belfast”), govori sve što trebamo znati o njegovu poslu koji ga proganja, te on odluči okrenuti leđa ubijanju i pronaći mir.

Kao i u mnogim Neesonovim akcijskim filmovima, određena "meta" komponenta može se pronaći i unutar “In The Land Of Saints and Sinners”, možda i najveća dosad. Finbar se bavi tim poslom otkako mu je supruga preminula, jednako kao što Neeson snima akcijske filmove nakon što je izgubio ženu Natashu Richardson 2009. godine.

Međutim, obojica su svjesni da nisu samo ubojice i žele okrenuti novi list. “Za mene postoji više od ovoga, volio bih da ljudi to vide”, govori Finbar, posredno i Neeson koji već neko vrijeme pokušava otići u akcijsku mirovinu i vratiti se dramama (čovjek je, ne zaboravimo, glumio u jednoj “Schindlerovoj listi”).

Pa ipak, Finbar će morati uzeti oružje u ruke da spasi lokalce kad u gradić stignu teroristi IRA-e koji se “bore za slobodnu Irsku”. Predvođeni Doireann McCann (Kerry Condon) i njezinim bratom Curtisom Juneom (Desmond Eastwood), teroristi su u uvodnoj sceni predstavljeni prilikom bombaškog napada s kolateralnim žrtvama.

Doireann je više antagonistica nego negativka i nije crno-bijeli lik, okupirajući karakternu “sivu zonu” (pokušala je upozoriti djecu na skorašnju eksploziju, a kasnije i poštedjela majku čovjeka kojeg je ubila da pronađe ubojicu svoga brata), uostalom baš poput Finbara, stoga Lorenz povlači svetačke i grešničke paralele među njima.

Prisutnost izvrsne glumice Condon doziva u sjećanje “Duhove otoka” (njezina zaslužena nominacija za Oscara), kao i sjetna glazba te fotografija Toma Sterna (“Igre gladi”, “Čudo s Hudsona”, “Meg”, “Drakula: Buđenje zla”; snimio i Neesonovu “Ledenu cestu”).

“U zemlji svetaca i grešnika” može podsjetiti i na irski intonirani klasik “Stanje milosti”, zanimljivo, recenziran za “Slobodnu” pod naslovom “Sveci i grešnici”. Svakako, Condon krade scene, ali Neeson se ne da i uvjerljivo predočava kajanje i krivnju na licu svoga grešnog lika željnog svetačkog iskupljenja. “Svetac mora prvo biti grešnik.”