Kontekst vremena i prostora dan je odmah u zaglavlju povratničkog danskog filma “Obećana zemlja” (“Bastarden”/”The Promised Land”) redatelja Nikolaja Arcela nakon višegodišnje pauze uvjetovane neuspjehom njegovog hollywoodskog prvijenca “Kula tmine”. Nalazimo se u Danskoj 18. stoljeća. U nadi da će povećati svoje bogatstvo, danski kraljevi pokušavaju namamiti doseljenike na prostranu pustopoljinu otoka Jutland da je ukrote.
No, priroda je okrutna, tlo je neplodno i zemlja puna odmetnika. Svi koji su se usudili preseliti tamo propali su jer teško je ukrotiti vrištinu, “otvorenu površinu obraslu travama i niskim grmljem koja se razvija na kiselim tlima nakon potiskivanja šumske zajednice”.
Kraljevi, doseljenici, odmetnici, okrutna priroda i, dodajmo, još okrutniji ljudi. To su ključne stavke filma s nanovo izvrsnim Madsom Mikkelsenom (“Valhalla se budi”, “Lov”, “Još jedna runda”) u glavnoj ulozi i uporištem u stvarnosti.
Stvarnost je uz određene pjesničke slobode ukoričena u bestselerskom romanu “The Captain and Ann Barbara” Ide Jessen koji su u scenarij pretvorili Mikkelsenovi česti suradnici Arcel (za Oscara nominirana “Kraljevska afera”) i Anders Thomas Jensen (“Jahači pravde”).
Glavni lik Ludvig Kahlen, ratni veteran i bastardni sin plemića i služavke (odatle izvorni naslov filma), postojao je u to doba, bio kapetan njemačke vojske i tražio da nakon 25 godina službe naseli pustopoljinu na kojoj nitko nije mogao ništa uzgojiti, uvjeren da baš on može “pripitomiti zemlju i izgraditi prvo naselje na vrištini”, sve uz obećanje plemićke titule ako mu to uspije.
Priča polazi od te točke, okružujući Mikkelsena dojmljivim glumicama poput Amande Collin (“Vučji odgoj”) i Kristine Kujath Thorp (“Bolesnica”), odnosno uvodeći njihove likove kao ljubavne interese za Kahlena, sluškinju Ann Barbaru i Edel, zaručnicu bogatog sadističkog zemljoposjednika Frederika de Schinkela (Simon Bennebjerg) koji smatra da je “vriština božja kreacija” i ne sviđa mu se ideja da Ludvig gradi na “njegovoj” zemlji bez dopuštenja.
Očekivano, Kahlen će se naći u ratu s De Schinkelom. “Rat je kaos, pobjeda ide onome tko ga uspije kontrolirati”, govori Kahlen. Arcel i njegov direktor fotografije Rasmus Videbæk (“12 hrabrih”, “Konjokradice”, serija “Kruna”; snimio i filmove “The Royal Afair” i “Dark Tower”) u jednoj sceni ovjekovječuju kadrove zapaljenih polja i “kontrolirane vatre”, podjednako impresivno kao Martin Scorsese i Rodrigo Prieto u “Ubojicama cvjetnog mjeseca”, ali Kahlenov kaotični rat sa zemljoposjednikom izmiče kontroli i neizvjesno je kome će ići pobjeda.
“Obećana zemlja” uzima vremena i ne razvija se na tipičan način kao nesvakidašnji danski festivalski spoj epova Davida Leana, vesterna Johna Forda i Kubrickova ”Barryja Lyndona”. Epski zamah je razvidan u raskošnoj fotografiji danskih eksterijera okupanih suncem ili prekrivenih maglom i mrazom.
Fotografija u interijerima je “barrylyndovska”, osvijetljena šterikama. Protagonist bi mogao biti i stoički junak kaubojca npr. u izvedbi Garyja Coopera, a ovo je inače drugi Mikkelsenov vestern nakon filma “The Salvation” iz 2014. (tada je potpisniku ovih redaka u intervjuu izjavio “U Skandinaviji smo svi bili Indijanci”).
Staromodni visokobudžetni povijesni spektakli ne snimaju se često u Europi (“Tri mušketira”, “Grof Monte Cristo”). Arcelov uradak funkcionira u okvirima takvog tipa filma, no kao brutalni realistični festivalac ujedno i dekonstruira žanr, radeći ono što je, recimo, 1995. napravio “Rob Roy” u odnosu na “Hrabro srce”.
Nastavno na to Bennebjerg glumi De Schinkela nedvojbeno ugledan na napudranog sadista Tima Rotha iz “Roba Roya” i njegova izvedba je povremeno glumački “povišena”, ali ne remeti realizam filma, izražen u režiji, fotografiji, scenografiji i kostimografiji.
“The Promised Land” djeluje realistično i proživljeno u pogledu likova, odnosno ljudi na neobećanoj zemlji, kao povijesna freska jednog vremena i prostora. Ni zvjezdani Mikkelsen ne odaje dojam da gledamo film. Mikkelsen je potpuno iščezao u ulozi i zasluženo osvojio EU Oscara za najboljeg europskog glumca 2023. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....