Tomislav Krišto/CROPIX
ESIF krediti

Trošak javne rasvjete može se upola smanjiti

Piše Jadranka Matić
Foto Tomislav Kristo/Cropix
24. rujna 2021. - 15:00

U Hrvatskoj na javnu rasvjetu otpada oko tri posto ukupne potrošnje energije. Javna rasvjeta uobičajeno je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, što će reći gradova i općina koji njezino održavanje, kao i unaprjeđivanje, financiraju iz svojih proračuna.
Samo promjenom regulacije, zapravo smanjenjem intenziteta javne rasvjete postigla bi se ušteda i do 50 posto energije, dok bi se troškovi održavanja značajno mogli smanjiti sustavom daljinskog upravljanja i nadzora.

image
Duje Klarić/CROPIX
Duje Klaric/Cropix


Kad je o financiranju riječ, gradovima i općinama na raspolaganju su kreditna sredstva koja im omogućava HBOR. Riječ je o financijskom instrumentu "ESIF krediti za javnu rasvjetu" koji omogućava povoljno kreditiranje ulaganja u javnu rasvjetu s ciljem postizanja energetskih ušteda, odnosno smanjenja potrošnje električne energije od minimalno 50 posto u odnosu na postojeću potrošnju.

image
Goran Sebelić/CROPIX
Goran Sebelic/Cropix


Prema informacijama iz HBOR-a do kraja kolovoza ove godine ugovoren je 31 kredit u ukupnom iznosu od 135,92 milijuna kuna, a projekti koji su do sada financirani iz ovih sredstava rezultirali su prosječnim smanjenjem potrošnje električne energije za gotovo 80 posto u odnosu na onu prije ulaganja.
Analiza podataka odobrenih kredita, do 1. rujna ove godine, pokazuje da je najveći broj odobren za gradove i općine Primorsko-goranske županije, čak devet.


Među četiri dalmatinske županije prednjači Šibensko-kninska u kojoj su kredit dobili Knin (5.861.000 kuna) u 2019. godini, potom godinu kasnije Općina Murter-Kornati (1,5 milijuna kuna), te iste godine Rogoznica (4,5 milijuna kuna).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji Grad Korčula je 2020. godine dobio 6,3 milijuna kuna, a nešto kasnije iste godine Grad Ploče četiri milijuna kuna kredita. Splitsko-dalmatinska županija priključila im se tek ove godine. Gradu Hvaru je u srpnju, naime, odobren kreditni iznos od 2.705.550 kuna.
Kredite odobrava izravno HBOR bez naknada koje se uobičajeno naplaćuju pri realizaciji kredita uz kamatnu stopu 0,1 posto, 0,25 posto ili 0,5 posto godišnje fiksno na rok otplate do 10 godina, uključujući i poček do šest mjeseci. Visina kamatne stope ovisi o razvijenosti područja na kojem se ulaganje provodi.
Iznos kredita može biti od 500 tisuća do 15 milijuna kuna.

image
Postavljanje LED lampi na najvišem rasvjetnom stupu u Puli
Goran Sebelić/CROPIX
Goran Sebelic/Cropix


Sredstvima kredita može se, osim nabave i ugradnje novih rasvjetnih tijela te potrebne pripadajuće opreme, financirati i demontaža te zbrinjavanje postojeće opreme koja se mijenja, stručni nadzor i druge povezane aktivnosti.
HBOR provodi ovaj financijski instrument od polovice 2018. godine kada su, u skladu sa sporazumom sklopljenim s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU-a, HBOR-u dodijeljena 152 milijuna kuna iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za njegovu provedbu.
Iako i dalje postoje raspoloživa sredstva, s obzirom na interes jedinica lokalne samouprave, HBOR zajedno s nadležnim ministarstvom razmatra mogućnosti dodatne alokacije sredstava za ovu namjenu.
Svakako treba istaknuti i program ELENA – besplatnu tehničku pomoć za pripremu projekata na području energetske učinkovitosti.

Kako bi omogućio bolju pripremu projekata na području energetske učinkovitosti, HBOR je, naime, kroz program tehničke pomoći ELENA osigurao dva milijuna eura nepovratnih sredstava za financiranje projektne dokumentacije (poslovni plan, energetski pregled, glavni projekt itd.) i povezanih savjetodavnih usluga. Tehničku pomoć mogu koristiti investitori iz javnog i privatnog sektora te su ove usluge za njih besplatne neovisno o tome financiraju li svoj projekt iz financijskih instrumenata, kredita HBOR-a ili koriste druge izvore financiranja uključujući i vlastita sredstava.

Namjena
Aktivnosti energetske obnove:
• demontaža i zbrinjavanje svjetiljki i opreme koja se mijenja;
• ugradnja rasvjetne i regulacijske opreme;
• izmještanje iz trafostanica i/ili nova ugradnja upravljačkih ormarića javne rasvjete s upravljačkom, mjernom i zaštitnom opremom;
• ugradnja novih naplatnih i kontrolnih brojila električne energije;
• nadopuna rasvjetnih mjesta, korekcije geometrije i/ili kabelske infrastrukture postojećih instalacija javne rasvjete;
• izrada elaborata i postava privremene regulacije prometa u svrsi izvršenja svjetlotehničkih mjerenja i provedbe aktivnosti energetske obnove javne rasvjete;
• stručni nadzor, i dr.

Najveći kreditni iznos dodijeljen je Slavonskom Brodu, maksimalnih 15 milijuna kuna, a slijedi ga Crikvenica s 12 milijuna kuna

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 22:31