U okviru Mjeseca hrvatske knjige koji je posvećen mladima i čiji je moto “Misli na sebe-čitaj!”, dr.sc. Anita Peti-Stantić s Odsjeka južnoslavenskih jezika Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje i radionicu za srednjoškolce “Čitanjem do (spo)razumijevanja” u četvrtak, 3. studenoga 2022., u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Naslov predavanja potječe od istoimenog naslova knjige koju je 2019. godine dr. sc. Peti Stantić objavila o čitanju. Na predavanju i radionici sudjelovali su učenici Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik, Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik te učenici Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića.
Na predavanju je bilo govora o važnosti čitanja, o razlozima zašto se danas (ne) čita, o načinima čitanja te o razlozima zašto bi danas trebalo vježbati dubinsko čitanje, kao i o koristima koje se ostvaruju čitanjem knjiga. Dr.sc. Anita Peti-Stantić naglasila je razliku između “čitanja” i “čituckanja” gdje potonji pojam ne postoji u rječniku, ali se definira kao “pomalo, usput, površno” i ono se najčešće povezuje s čitanjem na društvenim mrežama.
-Postavlja se pitanje zašto danas čitamo i zašto bismo danas u digitalnom društvu uopće trebali čitati. Dakle, moj je odgovor na to zato što živimo u pismenoj kulturi. Ne samo da živimo u pismenoj kulturi, nego živimo u toliko pismenoj kulturi u kakvoj nikada nismo živjeli. Dakle, živimo u kulturi, u kojoj svakodnevno, čitajući razne vrste tekstova, na raznim medijima da tako kažem, s papira, digitalno, plakate, reklame, potpise u filmovima, dakle štogod čitate svaki dan, čitamo više nego što su ikad čitali ljudi prije nas.- kazala je Peti-Stantić.
Dotaknuvši se razloga zašto se danas ne čita, Peti-Stantić je prikazala popis iz knjige Miha Kovača “Čitam, da se pročitam”, a s kojima se ljudi poistovjećuju, poput “Više volim gledati serije”, “Nemam vremena”, Ne snalazim se u poplavi ponude knjiga”, a u istoj se knjizi nalaze i prednosti čitanja poput “Ako čitaš, lakše razumiješ druge ljude”, “Ako čitaš, poznaješ više riječi, zato možeš razmišljati o više stvari” i sl. “Činjenica je”, kako kaže Peti-Stantić, “danas čitamo isto kao i prije, ali bitno više u drugim oblicima, a ne samo u klasičnom obliku” referirajući se na kraće i jednostavnije tekstove. Motivacija i koncentracija su promijenjene, a do informacija se može doći lako i brzo koristeći internet, ali je upitna njegova točnost, “stoga je ponekad izuzetno važno koristiti encikopledije”.
-Dubinsko čitanje omogućuje stvaranje sinapsi u mozgu koje služe kritičkom mišljenju, “puni” naš um podacima koji su nama osobno važni te potiče kombinatorne sposobnosti. Čitanje je poput penjanja po stubama.-zaključila je Peti-Stantić.
Korist od čitanja knjiga je velika jer se stvara jedinstvena vježba mozga pomoću koncentracije, dubinskog razumijevanja, sposobnosti kombinatorike, dok znanstvena istraživanja pokazuju da su širina i dubina vokabulara najbolji prediktori čitateljske sposobnosti, a zatim i uspjeha u obrazovanju i intelektualnom napretku.