Palma od davnina simbolizira savršenstvo, ljepotu, sklad i mudrost

U samostanu je od njegova nastanka djelovala ljekarna. U vrtovima klaustra uzgajano je zato različito ljekovito bilje. U tu svrhu korištene su obradive površine otvorenog dvorišta malog klaustra, kao i dio samostanskog vrta iznad samostanskih zgrada. I na obradivim površinama velikog klaustra raslo je kroz povijest zasigurno više vrsta različitog korisnog, ali i ukrasnog bilja.
Zapis Filipa de Diversisa iz 15. stoljeća potvrđuje da su tu u njegovo doba rasle lovorike i naranče, ali i povrće. Austrijski inženjer Eitelberger u 19. stoljeću zapaža da taj vrt već odavno nije obrađivala „ruka pažljivog vrtlara“. Ipak, kako u prošlosti, tako i danas, u vrtu klaustra raslo je i raste nekoliko biljnih vrsta koje se također iz simboličke perspektive mogu povezati sa simboličkim jezikom kamene ornamentike klaustra. Palma, na primjer, od davnina simbolizira savršenstvo, ljepotu, sklad i mudrost. U mitologijama starih naroda Istoka simbol je životne borbe i besmrtnosti. Židovima su palmine grane služile za ukras hrama. Narod je Isusa s palminim granama dočekao kad je svečano ulazio u Jeruzalem. U kršćanskoj ikonografiji palmina grana simbol je mučeništva. Otuda palmeta u reljefu i na mnogim sakralnim predmetima. Iz istog razloga je ona tako česta kao ukras na kamenim dijelovima klaustra. Nije zato čudno da su se palme do danas održale u vrtu klaustra. Prema ostacima u zemlji vidi se da je u vrtu bilo više palmi. Čak i iznad površine zemlje na nekoliko mjesta vidljivi su ostaci te biljke, koji su se održali zahvaljujući mnoštvu tankih vlakana od koje je ta biljka sastavljena. Potreban je, naime, izrazito veliki napor da bi se panj palme uklonilo.
Interesantna je sudbina dviju velikih naranči u tom vrtu, a koje su u ratu 1991. pogođene gelerima, pa su godinama bolovale. Naranča u sjeveroistočnom kutu, nakon što je četvrt stoljeća prkosila posljedicama tog neprijateljskog napada, morala je ipak 2016. biti uklonjena, zbog stalnog sušenja pojedinih njezinih dijelova. Ona u jugoistočnom kutu, nakon što su i njezini suhi dijelovi nekoliko puta rezani, još uvijek se bori za život. Pod udarom juga pao je i veliki grejp u studenom 2019. koji je bio u sjeverozapadnom kutu klaustra, a bio je star oko četvrt stoljeća. Još prije toga tipičnu biblijsku biljku gorušicu, staru nekoliko godina i visoku nekoliko metara, oborio je vjetar.
Na dijelovima vrta gdje zemlja strši iznad kamenih ograda postavljene su zaštitne ploče, kako zemlju ne bi ispirala voda. Osim šimšira koji omeđuje granice vrta, u dva njegova dijela u otvorenom dvorištu velikog klaustra danas raste: nekoliko palmi, naranča, grejp, razne vrste ruža, kamelija, pjegavi javor, pitospora, japanska višnja, nekoliko starih stabala cikasa, juka, bršljan, vinobojka, razne vrste paprati i korov.
U ovom franjevačkom dvorištu tako bogatom umjetničkim djelima, vrt s biljkama neodoljivo simbolički podsjeća na rajski vrt u kojeg je Bog smjestio prve ljude.
Fra Stipe Nosić