Na novom popisu stanovništva, Dubrovačko-neretvanska županija je još dobro i prošla, kad se promatra slika kontinentalne Hrvatske. U deset godina je izgubila 6.706 stanovnika. Samo sedam općina ima više ljudi nego 2011: Župa dubrovačka (+470), Ston (+271), Slivno (+103), Konavle (+83), Janjina (+18), Lumbarda (+11) i Trpanj (+3).
Svi su pokazatelji još i prije popisa 2021. ukazivali na povoljniju demografsku sliku juga Hrvatske u odnosu na ostatak države te na pozitivnu unutrašnju migracijsku bilancu koja djelomično anulira prirodni pad, kaže autor demografskih studija za Dubrovačko-neretvansku županiju i sam grad Dubrovnik, doc.dr.sc. Stjepan Šterc.
Tamo gdje je jeftiniji kvadrat
- Međutim, ako se ništa ne poduzme ti će se trendovi nastaviti, samo se radi o vremenskom pomaku u odnosu na Hrvatsku. Ukoliko će se samo mirno promatrati sadašnja situacija, bez revitalizacijskih mjera, i Dubrovačko-neretvanska županija će doživjeti sudbinu ostatka Hrvatske. Proces preseljenja iz središnjeg naselja prema urbaniziranim dijelovima županije je proces uočljiv u Dubrovačko-neretvanskoj i Primorsko-goranskoj županiji – komentira Šterc.
Razlog leži u jeftinijim stambenim kvadratima u općinama koje gravitiraju središtima županija. Župa dubrovačka svoj prirodni prirast može zahvaliti upravo tome.
- Iako ni ovdje cijenom nije povoljan, stambeni prostor je daleko jeftiniji nego u gradu Dubrovniku. Uz to, osnovni razlozi porasta broja stanovnika su blizina Dubrovnika i mogućnost zaposlenja. Osobno sam bio iznenađen prvim rezultatima popisa stanovništva jer sam očekivao veći rast u Župi dubrovačkoj. Siguran sam da je broj stanovnika bio veći od ovih pokazatelja, a možda je pandemija negativno utjecala na tu statistiku i dio ljudi koji je radio u turizmu i srodnim djelatnostima više nije ovdje prijavljen - komentira načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli.
Među demografske mjere Nardelli ubraja pogodnosti pri gradnji kuće tako da Općina daje popust od dva posto po godini prijavljenog prebivališta, najviše do 15 godina, za plaćanje komunalnog doprinosa. Uz maksimalno 30 posto popusta na komunalni doprinos po toj osnovi, Općina daje još 30 posto podnositeljima zahtjeva kojima je to jedina nekretnina.
Popis stanovništva još uvijek nije u cijelosti objavljen, pa ne znamo podjelu po dobnim kategorijama, ali je dva pokazatelja govore kako Župu nastanjuju mlade obitelji. U jaslice i dječji vrtić upisano je preko 500 djece, proteklih desetak godina konstantno se širi na nove prostore. Cijena vrtića koju roditelji plaćaju je 550 kuna mjesečno, s tim da se umanjuje ako više djece iz obitelji pohađa program. OŠ Župa dubrovačka upisala je rekordni broj 915 djece, po čemu je najveća među osnovnim školama kojima je županija osnivač, napominje načelnik. U zgradi Zaklade Antuna Miloslavića uređene su tri učionice, čime se omogućio nastavak jednosmjenskog rada ove škole i cjelodnevni boravak za učenike prvih i drugih razreda. Po zahtjevima roditelja godišnje se rađa oko 110-ero djece. Sve su to mjere koje pomažu stanovništvu, ali presudni razlozi koji utječu na odluku o mjestu prebivanja su posao i cijena kvadrata, ističe Nardelli.
Grade svoj vrtić
Lumbarda je primjer općine koja odolijeva negativnim demografskim trendovima. U posljednjih 10 godina, raste broj djece u područnom vrtiću (2011. - 14, 2020. - 32) i učenika u područnoj školi (2011. - 33, 2021. - 61). Uz rodiljne i jednokratne socijalne naknade, Općina podržava udruge koje organiziraju aktivnosti za predškolsku i djecu s posebnim potrebama, udruženja iz područja zdravstva i socijalne skrbi, a načelnica naglašava kako su mala i solidarna lokalna zajednica. Za svako novorođeno dijete, Općina roditeljima daje 2.000 kuna, za drugo tri tisuće, za treće i svako sljedeće po pet tisuća kuna.
- Lumbarda ima dosta mladih koji zahvaljujući izbalansiranoj kvaliteti života ostaju ovdje živjeti. Malo smo mjesto koje održava svoj identitet, živi kroz čitavu godinu, i nadam se da će to i dalje ostati dominantno u donosu na razvojno-turistički identitet – kaže Marija Klisura, načelnica Lumbarde, inače krajobrazna arhitektica koja je lani preuzela vlast.
U toj maloj korčulanskoj općini sa svega 1.224 stanovnika, djeca pohađaju nastavu u nižim razrednima područne osnovne škole, a dalje se školuju u Korčuli. Među najvažnije projekte ubraja se izgradnja vrtića. U Lumbradi trenutačno postoji mali područni vrtić koji radi samo do 13 sati i ne prima djecu mlađu od tri godine, pa ih roditelji upisuju u privatnu ustanovu u Korčuli ili mijenjaju prebivalište.
- Imamo znatan broj ljudi koji su prebivalište prebacili u grad Korčulu kako bi tamo svojoj djeci osigurali mjesto u vrtiću. Realno, Lumbarda ima i više stanovnika nego što to pokazuje popis stanovnika. Preuzimanjem mandata zatekla sam gotov projekt vrtića za kojeg je ishođena građevinska dozvola, ali nije postojala studija izvedivosti. Napravili smo tu studiju koja je pokazala da je trenutačno u Lumbardi 63 djece, potencijalnih korisnika. Pokrenula sam izmjene i dopune glavnog projekta i pred ishođenjem smo građevinske dozvole za gradnju vrtića kapaciteta 70 mjesta za djecu od jasličke dobi nadalje – kaže načelnica Klisura.
Doktora ni za lijeka
Naknade za novorođenčad ne mijenjaju trendove, ali barem pokazuju želju da se nešto želi napraviti, kaže demograf Šterc.
- To je normalni pristup. Međutim, kao što sam predložio u studijama, treba se usmjeriti na razradu komunalnih davanja s obzirom na broj članova obitelji, povećati stabilnost dnevne migracije kako bi se stanovništvo zadržalo i u ostalim dijelovima županije, koliko je moguće proračunskim sredstvima osigurati besplatan prijevoz učenika pa čak i radnika prema centrima rada te, između ostaloga, osigurati stipendije za deficitarna zanimanja na srednjoškolskoj i fakultetskoj razini, ali teško je očekivati pravu revitalizaciju dok komplementarno ne počnu djelovati financijske mjere s nacionalne razine – kaže profesor Šterc.
Uz skupoću življenja i stambenog zbrinjavanja, stanovnike šireg dubrovačkog područja brine razina zdravstvene usluge s obzirom na nedostatak liječnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Opća bolnica Dubrovnik u siječnju je raspisala sedam specijalizacija i javnim natječajem traži šest liječnika. Usred pandemije, ova bolnica ima dva infektologa i sad želi zaposliti još dva, ali je pitanje hoće li se itko javiti.
- U sredinama gdje nedostaje radna snaga u ključnim djelatnostima, nužno je ponuditi veću plaću, što je u ovom slučaju pitanje koje treba riješiti na nacionalnoj razini, ali bi županijske razine mogle razviti modele poticajnog stambenog zbrinjavanja za mlade obitelji s djecom, možda i zatražiti od države da dio svojih stanova ustupi županijama - upozorava Šterc i iznova naglašava kako se bez nacionalne revitalizacijske strategije i postupanja, teško mogu očekivati bolji rezultati.