Odluku gradskih vlasti Venecije, grada iz čijeg središta se tijekom sedamdeset godina iselilo stotinu tisuća ljudi (sa 155 tisuća 50-ih godina, sada ih je 55 tisuća), da naplaćuju ulaz u bajkoviti grad koji godišnje privuče nevjerojatnih 25 milijuna turista, s pažnjom, nevjericom, dijelom i odobravanjem, popratili su mnogi drugi mediteranski gradovi koji se osjećaju degradirani turističkim tsunamijem koji ih potapa posljednjih desetljeća, piše Slobodna Dalmacija.
Kako bi se izborila s previše turističkih dolazaka, Venecija želi zabilježiti svaku osobu koja je stupila nogom u grad, a provest će to uz pomoć 468 kamera, optičkih senzora i sustava za praćenje mobilnih telefona koji će moći razlikovati stanovnike od posjetitelja, Talijane od stranaca, vidjeti otkud ljudi dolaze, kamo idu i koliko se brzo kreću, izvijestio je Reuters. Svakih petnaest minuta u kontrolnu sobu stizat će podatak koliko je grad napučen, a uz to i koliko se gondola kreće po Canalu Grande ili diže li se razina mora na opasne razine. Kontrolirat će se koliko je ljudi u Veneciji i ako ih bude previše, novi posjetitelji neće moći ući.
Ovaj je podatak šokantan, čak i onima koje su turističke gužve i kompliciran život u gradu na vodi s kanalima umjesto ulica potjerali iz središta: život suvremenih Mlečana pretvorio bi se u reality show!
Domaći nestaju
Mjesec dana nakon što su kruzeri dobili zabranu ulaska u lagunu, gradske vlasti pripremaju se zatražiti od turista da unaprijed rezerviraju posjet preko aplikacije te će naplaćivati jednodnevnim posjetiteljima između tri i deset eura za ulazak u grad, ovisno o godišnjem dobu.
Gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro rekao je da je njegov cilj održivi turizam, no priznaje da će nova pravila biti teško provesti.
– Očekujem prosvjede, tužbe, svašta... Ali imam obvezu učiniti da ovaj grad bude podesan za život za njegove stanovnike kao i podnošljiv za one koji ga žele posjetiti – rekao je poteštat.
– Ne želimo onemogućiti ljudima da dođu u Veneciju. Želimo da ljudi unaprijed rezerviraju, kažu nam kamo žele ići, što žele posjetiti, kako bismo pružili bolju kvalitetu usluga – objasnio je Marco Bettini, direktor IT kompanije koja stoji iza sustava praćenja.
Brugnaro je odbacio bojazni oko zaštite privatnosti, ali njegova je poruka jasna:
– Kontrolirajući broj turista koji dolaze, tražimo i da se pristojno ponašaju. Ne možete doći u kupaćem kostimu. Ne možete skakati s mosta ili se napiti. Tko god dolazi, mora poštovati grad.
Već godinama se povremeno i s naše strane Jadrana javljaju inicijative koje bi naplaćivale ulaz u prenapučene gradove koji kreću putem Venecije: gradska središta rapidno se prazne od domaćeg stanovništva, iz centra nestaju sadržaji interesantni građanima, izvan sezone su sablasno prazni, cijene nekretnina, ali i pića i jela, poletjele su u nebo...
No vrlo malo popularnih turističkih odredišta moglo bi i fizički uvesti naplatu, te postaviti rotirajuće rampe, pretvorivši živi, povijesni grad doslovno u zabavni park.
Dioklecijanova palača
A i pitanje je koliko bi to smanjilo gužve jer nekoliko eura ne bi bio problem platiti turistima koji su preletjeli pola svijeta da bi došli do Dubrovnika, Splita ili Rovinja.
Na koncu, čak i kad bismo došli do oživotvorenja ove ideje, shvatili bismo koliko je suluda jer većina naših turističkih mjesta nema jedan ulaz. Splitska Dioklecijanova palača ima ih, primjerice, devet: Zlatna, Srebrna, Brončana i Željezna vrata, te Mletačka vrata, ulaz iz Ulice Majstora Jurja, kroz Židovski prolaz, preko Mihovilove širine i kroz proboj u Nepotovu ulicu sa sjevera. Palača bi bila opkoljena stražarskim mjestima, a ako ćemo se šaliti, ulaz bi naplaćivali momci odjeveni u odore rimskih vojnika.
Jednostavnije bi stražarska mjesta postavili Rovinj i Primošten, gradovi na poluotocima, no u razgovoru s turističkim djelatnicima tih važnih turističkih gradova utvrdili smo da to nikome ne pada na pamet.
Slika Dubrovnika
Ana Hrnić, direktorica Turističke zajednice Dubrovnika, smatra kako model naplate ulaznica nije dobro rješenje za njihov grad, a rješenje vide u destinacijskom menadžmentu, koji je do sada dao značajne rezultate u praksi te imao pozitivnog odjeka u međunarodnoj stručnoj javnosti.
– Dubrovnik nastavlja provoditi strateški projekt "Respect the city" s mjerama usmjerenim prema cruise i izletničkom turizmu, a sve u cilju dodatnog pozicioniranja Dubrovnika kao predvodnika održivog i odgovornog upravljanja turizmom. Činjenica je da se u jednom razdoblju velikog rasta turizam u Dubrovniku događao stihijski, ali držim kako je projekt "Respect the city" postavio dobar temelj održivog turizma u smjeru kojim trebamo ići – ističe, te dodaje:
– Dubrovački turizam treba biti turizam koji poštuje prije svega građane ovoga grada, koji je održiv i čiji uspjeh se ne mjeri isključivo brojem noćenja. Naglasak u budućnosti je nužno staviti na podizanje kvalitete u svim segmentima, kako bismo ovu krizu u konačnici iskoristili za repozicioniranje Dubrovnika u destinaciju izvrsnosti i održivog turizma. Nadam se da će Dubrovnik ići u smjeru podizanja kvalitete usluge na svim razinama. U ovim kriznim vremenima uvjerili smo se kako su najkvalitetniji segmenti ponude ujedno i najotporniji na krize, pa vjerujem da će većina to i prepoznati i ići u smjeru podizanja kvalitete svojih usluga – navodi direktorica Hrnić.
U drugom biseru hrvatskog turizma, Rovinju, direktorica je Turističke zajednice Odete Sapač, koja dodaje kako je poznato da se Venecija dugo godina bori s prekomjernim brojem turista te je već u nekoliko navrata pokušala s uvođenjem drastičnih mjera kako bi smanjila broj dolazaka, a ove godine uvedena je i zabrana pristajanja kruzera u centar grada.
Slika iz Rovinja
– Prema jednoj studiji, granica nakon koje turizam postaje problem postavljena je na 52 tisuće posjetitelja dnevno, ili 19 milijuna posjetitelja godišnje, odnosno 14.600 dnevnih dolazaka, dok ih Venecija trenutačno ostvaruje 60 tisuća. Kad brojke tolikom mjerom prelaze granice održivosti, nemoguće je izbjeći uvođenje drastičnih mjera, te je stoga razumljiva odluka tamošnjih gradskih vlasti – objašnjava direktorica Sapač, ističući kako se Rovinj nikako ne može usporediti s Venecijom po broju dolazaka.
– Rovinj u špici sezone bilježi najviše oko 38 tisuća gostiju u jednom danu u smještajnim objektima destinacije. To, međutim, ne znači da svi oni u isto vrijeme posjećuju užu gradsku jezgru. No, mi smo već poduzeli niz mjera kako nam se ne bi dogodilo da moramo razmišljati o uvođenju drastičnih mjera jednom kad situacija već izmakne kontroli.
Također, kroz prostorne smo planove ograničili broj kapaciteta na 35 tisuća gostiju, kako ne bismo prešli granice održivosti. Ove smo godine zbog situacije s koronavirusom imali veću koncentraciju turista tijekom ljetnih mjeseci, no u načelu smo posljednjih godina bilježili porast u broju turista u predsezoni i posezoni, što nam je i bio cilj, dok su brojke u ljetnim mjesecima ostajale na više-manje istoj razini – iznosi.
– Smatramo kako nije potrebno uvoditi mjere naplate ulaska u grad jer se radi pretežno o gostima iz smještaja koji već plaćaju boravišnu pristojbu, smještaj, parkiranje vozila... A zbog strukture užeg gradskog središta ne bi ni bilo moguće postaviti punkt za naplatu ulaza i kontrolirati sve ulaze i prilaze gradskom središtu.
Gdje parkirati?
Turističke grupe koje dolaze u naš grad na jednodnevne izlete za sada ne stvaraju takve gužve koje bi uz postojeće goste značajnije ometale kretanje i normalno funkcioniranje infrastrukture u gradu. Svake godine grad unapređuje infrastrukturu te povećava broj parkirnih mjesta pa zahvaljujući tome nemamo većih problema u špici sezone. Veća se koncentracija gostiju događa uglavnom tijekom tri tjedna u kolovozu. Rovinj, dakle, ne bilježi prekomjeran broj turista, već je riječ o brojkama unutar granica održivosti. Gosti i stanovnici se uglavnom žale na pronalaženje parkirnih mjesta, iako mjesta ima dovoljno, no većina želi parkirati što bliže centru. Zbog toga Grad razmišlja o uvođenju transfera od udaljenijih parkirališta do centra kako bi se rasteretila parkirališta u centru grada – zaključuje.
U Primoštenu O.K.
Ni u Primoštenu ne razmatraju ovu opciju, veli Davorka Skorin, v.d. direktorice Turističke zajednice.
– Na našu sreću, nismo u situaciji kao Venecija koju u posljednje vrijeme muče razni problemi, poput zagađenja mora, poplave, prekomjernog broja turista u sezoni. Naš Primošten nije ugrožen toliko da bismo trebali donijeti takvu odluku. Za sada turisti koji ne borave u Primoštenu dolaze tijekom cijelog dana, te su samo u prolazu na sat ili dva. Ponekad stvaraju gužvu u toaletu, samoposluzi, obilaze stari dio Primoštena, gdje promet vozilima nije dopušten, pa time ne smetaju vozilima – navodi Davorka Skorin, piše Slobodna Dalmacija.