Rast cijena stambenih nekretnina u zadnjem kvartalu 2020. godine, dakle u vrijeme kad se očekivalo da će padati, u trenutku je postao vijest broj jedan, piše Slobodna Dalmacija.
S razlogom jer se pokazalo da je riječ o fenomenu koji se pojavio širom svijeta, zahvatio sve kontinente, velik broj zemalja neovisno o njihovoj gospodarskoj razvijenosti.
Naravno i Hrvatsku, što se dalo naslutiti već ranije, iz podataka za lanjski listopad, kad je analiza internetskog oglasnika Njuškalo pokazala da su tražene cijene zabilježile rast od 6,6 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
'Krive' su i niske kamate
– Kad je krenula pandemija, ovo nitko nije mogao predvidjeti, jer su svi očekivali njihovu korekciju i pad tako da su svi ostali iznenađeni – kazao nam je Branko Papeš, direktor "Dogma nekretnina", navodeći uzroke za koje smatra da su doveli do rasta:
– Pokazalo se da su ljudi u kriznim situacijama skloni sigurnosti, a u ovom su slučaju ulaganje u nekretnine doživljavali kao stabilan ulog. Na to su utjecale i negativne kamate u bankama. Banke im jednostavno nisu djelovale sigurno, pa su svi pohrlili oplemeniti novac. Jer kroz najobičniji najam ostvare četiri do pet posto prihoda godišnje, nasuprot negativnim kamatama u banci.
Prema riječima našeg sugovornika, burza, trgovanje dionicama normalnom čovjeku je nepoznanica.
– Za razliku od burze, većini ljudi, njih 95 posto, nekretnine su jednostavne, lako razumiju njihovu kupoprodaju – uspoređuje Papeš i slikovito obrazlaže:
– Kad kupite dionice, sve što možete je svako jutro pogledati izvještaj. Kod nekretnine možete i utjecati, na način da je, primjerice, obnovite, uredite i slično kako biste povećali njezinu cijenu ili je prilagodili zahtjevima tržišta.
Papeš iznosi i zanimljive podatke iz iskustva agencije "Dogma nekretnine":
– Nikad nismo imali više prodaja, a manje kredita, što znači da se aktivira gotovina.
Osim toga, promijenio se odnos prema nekretnini. Prije pandemije ljudima je bilo važno kakav automobil voze, za COVID-a su shvatili da je važno u koliko kvadrata i kakve kvalitete žive, posebno je li to možda kuća s okućnicom.
Dodatno nas je iznenadila tržišna niša hrvatske dijaspore. Nama se taj segment povećao deset puta. To je logično, jer je dijaspora reagirala i za vrijeme Domovinskog rata doživljavajući Hrvatsku kao neku majku, pa tako reagira i u ovoj pandemijskoj kriznoj situaciji. Mnogi su pred umirovljenjem, nekima su se oslobodila određena sredstva pa onda kupuju nekretninu kako bi se vratili ovamo – kazuje naš sugovornik.
Iduće dvije godine bez rasta cijena
Kad je o rastu cijena riječ, Papeš navodi da su u posljednjih godinu dana porasle za pet do deset posto, te da se promjene ne očekuju u iduće dvije godine.
Isto pokazuju i podaci oglasnika Crozilla.com, po kojima su prosječne tražene cijene stanova tijekom 2020. godine bile pet posto više nego godinu prije, te oko 10 posto više nego 2018. godine.
Očekivano, i lani su se najskuplji stanovi na oglasniku Crozilla.com mogli pronaći u gradovima na Jadranu. Najskuplji je bio Dubrovnik, gdje se za kvadrat u prosjeku tražilo 4038 eura, što je 7,5 posto više nego 2019. godine. Na listi najtraženijih, ali ujedno i najskupljih gradova 2020., našao se Split s prosječnom cijenom kvadrata stana od gotovo 3000 eura, što je 1,8 posto više u odnosu na godinu prije.
Prosječna tražena cijena zagrebačkih stanova tijekom 2020. godine na oglasniku Crozilla.com iznosila je 2145 eura po kvadratu, ili 6,7 posto više nego godinu prije, piše Slobodna Dalmacija.
Tica: Za rast je zaslužan i rad od kuće
Cijene stambenih nekretnina su u četvrtom kvartalu 2020. u većini slučajeva rasle u odnosu na prethodnu godinu usprkos svemu što se događalo s pandemijom. U globalnom okruženju najčešći razlozi za rast su očekivanja kupaca i prodavača da je pandemija samo kratkoročni šok u gospodarstvu koji neće imati dugoročne posljedice na trendove na stambenom tržištu.
Također, odgovor fiskalne politike, koji je uglavnom išao u smjeru poticanja potražnje, dodatno je ohrabrio kupce, kao i tehnološka promjena (rad od kuće) koja će dugoročno povećati potražnju za stambenim prostorom nauštrb nerezidencijalnih nekretnina – kratko nam je komentirao neočekivani rast cijena Josip Tica, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.