Ako postoji nešto što je turističkim radnicima najteže, onda je to poručiti putnicima da ostanu kući. A baš to ovih dana sa svih strana svijeta poručuju jedni drugima, tako da je turistički promet praktično nestao, piše Slobodna Dalmacija.
No, dok se u Hrvatskoj i drugdje sada rješava pitanje egzistencijalnog mira stotina tisuća zaposlenih u turizmu i pratećim uslugama koji su ostali bez posla, te likvidnosti turističkih tvrtki koje se njime bave, ekonomisti, znanstvenici i analitičari iz područja marketinga i turizma već razmišljaju o scenarijima "postkorona-turizma".
A ono što poručuju je tračak svjetla na kraju tunela: oporavak turizma će se dogoditi brže nego ljudi sada mogu zamisliti, iako je kriza s koronavirusom neusporediva s bilo čime u industriji putovanja do sada. Ali, neće trajati vječno i kada se stvari počnu mijenjati, brzina oporavka turizma mogla bi biti jednaka brzini kojom smo gubili turistički promet.
Sve to pokazuju zadnja istraživanja, ankete i procjene Svjetske marketinške agencije za putovanja i turizam (MMGY Global), koja kaže da je sada pravo vrijeme za bijeg od straha i pripremu turističke budućnosti, koja nije tako daleka.
Do povratka na stari način života morat ćemo proći četiri faze: straha, razumijevanja situacije, akcije i oporavka.
Oni očekuju da će oporavak u razmišljanju i ponovni planovi za putovanja nastupiti od 45 do 90 dana nakon vrhunca pandemije u nekoj zemlji, kako kaže Clayton Reid, izvršni direktor MMGY Globala.
Kozmopoliti
I naši znanstvenici koji se bave ponašanjem potrošača u međunarodnom kontekstu, poput prof. dr. sc. Darija Miočevića s Ekonomskog fakulteta u Splitu, čije područje je marketinška strategija i ponašanje potrošača, misle optimistično o povratku turističkog prometa.
– Iako je ugroza globalna, ne mislim baš da će efekti pada turističke potražnje biti svugdje linearni. Lako je moguće da zemlje koje su pandemiju stavile pod kontrolu osjete znatno manji pad u dolascima turista. Veliku ulogu igraju mediji, neovisni izvori informacija putem kojih će turisti pristupiti takvim informacijama da bi donijeli ispravnu odluku. Turisti, kao i ostali, prolaze kroz proces valorizacije svijeta oko njih spoznajnim osjetilima koja formiraju emotivne reakcije. U ovom slučaju je to strah jer je cijela situacija satkana na medijskom izvještavanju koje plasira činjenice koje iniciraju strah – pojašnjava Miočević.
Nastavlja kako ugrozu straha koji se stvara u medijima ne ocjenjuju svi jednako. Nakon procjene rizika, kaže, svaka osoba razmatra koje su njegove sposobnosti, spoznaje i crte ličnosti kojima može ublažiti negativne efekte ugroze. Nakon toga turisti će razmotriti odluke koje u najboljoj mjeri umanjuju negativan efekt koji nastaje.
– Dokazano je da su putnici i turisti koji imaju razvijen kozmopolitski identitet bitno manje podložni negativnim apelima iz medija zbog raznih ugroza i oni će i dalje biti spremni na putovanja – kaže dr. Miočević, naglašavajući kako će velika odgovornost biti na menadžmentu destinacije (HTZ) da pomno ciljanim komunikacijskim i ostalim promotivnim alatima ublaži nelagodu i strah kod putnika, s čime će se destinacije morati suočiti u procesu obnove turističke potražnje.
Sva iskustva pokazuju, jednom kada kriza prođe, da su putnici puni pozitivnih razmišljanja i želje za odmorom. MMGY procjenjuje da će manje od trećine putnika otkazati u potpunosti svoje planove za putovanja u 2020. Kao što je naglo došlo do otkazivanja rezervacija, procjenjuju da će jednakim intenzitetom porasti ponovni buking nakon krize. Prvo će se oporaviti kraći odmori, pa službena putovanja i onda grupni aranžmani.
Zemljopis
Hrvatska bi mogla imati nekoliko prednosti. Zemljopisni položaj – vrlo bliska destinacija većini članica EU-a – jedan je od najjačih aduta. Znanstvenici i analitičari procjenjuju da će 2020. nakon pandemije biti godina automobilskih odmora. Brzo, blizu i kratko, bit će osnovne odlike prvih putovanja nakon pandemije, kažu stručnjaci
Prema svim najavama, u oporavku turizma u svijetu, putničke agencije mogle bi igrati puno važniju ulogu, najprije kao izvor sigurnosti i dobivanja pravih informacija, ali i kao važan vodič za odabir rezervacija u nezamislivoj konkurenciji koja će nastupiti.
Pri tome će svaka zemlja najviše računati na domaće goste. U tom pogledu se i Hrvatska bori, najnovijim mjerama u kojima se već plaćeni odmori preko agencija mogu zamijeniti vaučerima za bilo koji drugi termin.
Doduše, pitanje je koliko će novca imati hrvatski državljani, ako polovica zaposlenih (najmanje) nekoliko mjeseci bude na državnom minimalcu.
Za očekivati je i da će država osmisliti poticaje kojima bi motivirala putovanja i turističko-ugostiteljske usluge nakon pandemije, jer ćemo se i mi morati pouzdati ponajviše u domaće goste i njihove kraće odmore. Lani ih je bilo 2,2 milijuna i to je bio rast od oko 10 posto, s više od 7 milijuna noćenja.
U 2020. godini obilježenoj pandemijom, svi bi bili zadovoljni kada bi se u fazi "postkorona-turizma" ponovile barem te brojke domaćih gostiju, piše Slobodna Dalmacija.