Francuska oklopna borbena vozila AMX-10 RC, sustav poznat kao razarač tenkova, bila su angažirana na dalekim bojištima u Afganistanu i u protuterorističkim operacijama u Maliju, a sada su raspoređena kao dio Francuske eskadrile kombiniranog naoružanja u Estoniji, u blizini ruske granice, kako bi sudjelovala u vježbama NATO snaga sa svrhom pokazivanja mišića zapadnog saveza Rusiji, piše Jutarnji list.
Desetljećima je Moskva gomilala većinu svojih naprednih vojnih snaga u tzv. Zapadnom vojnom okrugu, na granicama NATO-a te u blizini baltičkih država. Sada su mnogi od tih ruskih resursa bačeni u ‘stroj za mljevenje mesa‘ u Ukrajini, gdje je ruska vojska pretrpjela goleme gubitke i za čiju bi obnovu mogla biti potrebna desetljeća.
No, čak i u trenucima kada se rat u Ukrajini razvlači, Kremlj planira obnoviti svoje vojne snage, suočen s novim i proširenim granicama s NATO-om, kako tvrdi veći broj s istočnoeuropskih obrambenih i vojnih dužnosnika.
Dok su dužnosnici u Washingtonu više-manje optimistični u pogledu dugoročne prijetnje Rusije, koja je ukrajinsko tlo natrpala tijelima vojnih obveznika, u istočnoj Europi, a posebno na Baltiku, stvari i dalje izgledaju neizvjesno i potencijalno opasno.
Naime, kako u svojoj analizi piše Foreign Policy, Rusija bi mogla u potpunosti obnoviti brojnost snaga s kojima se suočavaju baltičke zemlje u roku od dva mjeseca do dvije godine, navode spomenuti dužnosnici, što predstavlja novu prijetnju od vojnog obračuna između Rusije i NATO-a, čak i ako se sukob u Ukrajini u međuvremenu ne razriješi.
Za obnovu snaga, dva mjeseca do dvije godine
Čak i ako postrojbe i vojna oprema neće biti na razini kvalitete resursa koje je Moskva rasporedila u regiji prije početka invazije, obrambeni dužnosnici ističu da bi te snage bile dovoljno velike da mogu izvršiti upad na teritorij NATO-a, što postrojbe poput Francuske kombinirane oružane eskadrile čini tim značajnijim za sposobnost odvraćanja.
"Rusija planira značajno povećati broj snaga iza estonske i latvijske granice", kaže Tuuli Duneton, podtajnica za obrambenu politiku u estonskom Ministarstvu obrane. Prema njihovim procjenama, kako kaže, Rusija će moći rekonstruirati svoje snage za dvije godine i to s potencijalom za pokretanje ograničenog napada na NATO.
U ovom trenutku, ruske snage koje se suočavaju s ranjivim sjeveroistočnim krilom NATO-a, predstavljaju samo ostatke, kostur resursa koji su se ranije tamo nalazili. Ruske nade u brzu pobjedu u Ukrajini raspršene su zahvaljujući vojnoj nesposobnosti i učinkovitom ukrajinskom otporu, što je prisililo Moskvu da pošalje na bojište trupe iz područja daleko na sjeveru od Ukrajine. No, sposobnost Kremlja da mobilizira nove vojnike, iako to bili i loše obučeni ročnici i rezervisti opremljeni zastarjelom opremom, pokazuje širinu ruskih mogućnosti koje su uznemirile vojne planere u Europi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za sada nije pokazao interes za širenje rata na sukob s NATO-om - koji se štiti svojim nuklearnim ‘kišobranom‘ i klauzulom o kolektivnoj obrani 31 članice saveza - iako je prilično ‘zveckao‘ nuklearnim oružjem. No, to bi se moglo promijeniti u budućnosti, upozoravaju obrambeni dužnosnici, osobito ukoliko Putin osjeti vojnu oslabjelost na istočnom krilu NATO-a i ‘namiriši‘ priliku.
Vojni zapovjednici na terenu kažu da bi Moskva mogla požuriti s mobilizacijom u mnogo bržem vremenskom roku kako bi popunila slabo obučene jedinice rezervista duž svojih granica s NATO savezom, iako će trebati dvije godine da se te postrojbe obnove na razine na kojima su bile prije invazije punog opsega na Ukrajinu krajem veljače prošle godine.
‘Zastarjela oprema? Tenk je i dalje tenk‘
Naime, Rusija je, kako se navodi, još od Petra Velikog pa do Velikog domovinskog rata uvijek mogla računati na formiranje velikih bataljuna i gomilanje velikih količina vatrene moći.
Pukovnik Andrus Merilo, zapovjednik 1. estonske brigade u vojnoj bazi Tapa, kaže kako, u teoriji, Rusiji ne treba više od dva mjeseca da obnovi vojne sposobnosti s kojima se suočava Estonija. "Ako objave mobilizaciju, to će biti za dva mjeseca. Dakako, to bi bilo bazirano na starijoj opremi, ali nema veze. Tenk je i dalje tenk, a ako ih imate veliki broj, to bi bio problem".
Procjene visokih obrambenih dužnosnika i vojnih zapovjednika u istočnoj Europi izražavaju sumnju u narativ prema kojem su ruski konvencionalni vojni kapaciteti neutralizirani nakon više od godinu dana iscrpljujućih bitaka i teških gubitaka u Ukrajini. Ta se predodžba ukorijenila među nekim zakonodavcima i kreatorima politika u zapadnim prijestolnicama, što uključuje i glasnu manjinu u Washingtonu, koja se zalaže za usporavanje pomoći Ukrajini i usmjeravanje pažnje na Kinu.
"Vrlo je lako promatrati i misliti da je ruska vojska kolabirala ili je u velikim problemima, no zapravo je neuravnotežena", izjavio je general Christopher Cavoli, visoki zapovjednik NATO-a i američki vojni zapovjednik u Europi, na sigurnosnoj konferenciji u Estoniji ovoga mjeseca. "Kopnene snage su uvelike erodirale, zapali su u velike probleme... S druge strane, potrošili su i mnogo ljudi".
No, kako istovremeno ističe, ruska vojska, njezine kopnene snage, danas su veće nego što su bile na početku ovog sukoba. "Koliko će trajati ponovna izgradnja? Pitanje je: Koliko će vremena trebati da se izgrade za što?", dodao je.
Raspoređivanje borbenih skupina
Ukoliko je sukob u Ukrajini iscrpio snagu i zalihe ruske vojske, ono što će proizaći iz toga mogle bi biti snage bolje borbeno obučene i sposobnije, čak i sa zastarjelom opremom i krizom u opskrbi. "U bliskoj budućnosti, (ruski časnici), koji su preživjeli teške borbe protiv Ukrajinaca, naučili su mnogo lekcija i u vrlo kratkom roku bit će zapovjednici bataljuna i brigada", ističe Merilo. "Bit će mnogo iskusniji od nas".
Vojna baza Tapa postala je vrlo užurbano središte aktivnosti u protekloj godini, odražavajući tako novu stvarnost o tome što će odvraćanje Moskve značiti za NATO u narednim godinama. Ovaj je mjesec održana velika vojna vježba u kojoj je sudjelovalo oko 14.000 vojnika iz zemalja saveznika, kako bi se uvježbavali za scenarije vojnog sukoba s Rusijom. Estonija je i domaćin multinacionalnoj "borbenoj skupini" od oko 2000 stranih vojnika, predvođenih Velikom Britanijom i manjim kontingentom snaga iz Francuske i Danske.
NATO je uspostavio ukupno osam borbenih skupina - u Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj - kako bi ojačao istočni bok NATO-a i natjerao Putina da razmisli, ako ne i potpuno shvati poruku. Samo dvije od zemalja u kojima su raspoređene te borbene skupine s tim borbenim skupinama dijele izravnu granicu s ruskim kopnom - Estonija i Latvija. Rusija također ima mali odvojeni dio teritorija od matičnog kopna na Baltičkom moru, Kalinjingrad, teritorij stiješnjen između Poljske i Litve.
Iako je trenutačno stanje ruskih kopnenih snaga na nordijskim i baltičkim granicama prilično sumorno, kažu istočni i nordijski obrambeni dužnosnici, ruska mornarica i zračne snage u regiji možda su još uvijek na razini predratnih sposobnosti ili blizu toga. Ukratko, slikovito rečeno, medvjed još uvijek ima kandže, čak i ako spava zimski san.
‘Nema spokoja ni ako napuste Ukrajinu‘
Kako ističe Artis Pabriks, bivši latvijski ministar obrane, Rusi imaju svoje podmornice i svoje projektile i mogu, primjerice, rezati kablove na dnu mora. "Ne bismo trebali podcijeniti sposobnost Rusije da obnovi svoju vojnu moć jer je to relativno velika zemlja i njih nije briga za potrebe civilnog stanovništva te javnog mnijenja općenito. U biti će učiniti to, kao što su to radili počevši od Ivana Groznog".
OGLASs istoka Europe planiraju forsirati povećanje NATO snaga koje bi bile trajno stacionirane u njihovim zemljama na nadolazećem summitu čelnika saveza, koji bi se trebao održati u Vilniusu, glavnom gradu Litve, u srpnju. U tome će im kao argument dijelom poslužiti i njihove procjene o tome koliko brzo bi Rusija mogla obnoviti svoju vojnu snagu na granicama s NATO-om.
Na summitu u Vilniusu čelnici će se također uhvatiti u koštac s pitanjem kada i kako otvoriti vrata članstvu Ukrajine u savezu, čak i dok borbe protiv ruskih snaga u zemlji i dalje bjesne.
Očekuje se da će na summitu u Vilniusu zemlje istočne Europe također forsirati ideju da NATO poveća referentnu vrijednost izdvajanja za obranu za sve saveznike s dosadašnjih 2 posto BDP-a na 2,5 ili čak 3 posto. Dok su se izdvajanja za obranu u mnogim zemljama povećala od početka ruske invazije, tek osam članica NATO-a ispunjava pravilo od 2 posto potrošnje na obranu, uključujući Finsku, koja se pridružila NATO-u u travnju. Osamnaest drugih zemalja najavljuje da to tek planiraju učiniti.
"Ako itko u NATO-u ili u regiji Baltičkog mora sanja da čak i ako Rusi napuste ukrajinski teritorij, možemo živjeti u miru i spokoju - ne", upozorava Pabriks. "Moramo se ozbiljno pripremiti. Sve dok se ruski način razmišljanja ne promijeni, opasnost će biti na našim granicama", zaključuje on.