O imotskim krškim biserima Modrom i Crvenom jezeru gotovo je sve već rečeno sa stručne strane, pogotovo nakon što je i ljudska ruka dotaknula dno Crvenog jezera, jedne od najdubljih jama na svijetu.
Napisane su stranice i stranice recenzija o postanku jezera, vodile su se i debate o svakom segmentu njihova razvoja, no još uvijek se nađe nešto novo za istaknuti. Upravo je ekipa s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije iz Splita, predvođena prof. dr. Ognjenom Bonaccijem i doc. dr. Ivom Andrićem, u suradnji sa stručnjacima županijske Javne ustanove “More i krš” izišla s novim podacima o napajanju vodom Modrog i Crvenog jezera.
Budući da je još od ranijih mjerenja uspostavljena veza vodostaja i ukupne zapremine tih prirodnih fenomena, može se reći kako u Modrom jezeru ovih dana ima 470.000 kubnih metara vode, a u Crvenom čak 7,4 milijuna kubika vode.
– Fascinantna je činjenica da se ta dva spomenika prirode nalaze unutar jednog kilometra udaljenosti, a da se njihovi hidrogeološki sustavi u potpunosti razlikuju. Članovi speleološkog odsjeka Hrvatskog planinarskog društva “Imotski” i naše javne ustanove redovito mjere vodostaje uz pomoć našega geodeta Ante Škeve.
Ovog tjedna je razina Crvenog jezera bila 291 metar nad morem, a u Modrom jezeru je vodostaj iznosio 305,7 metara. Razlika u razini površine iznosi 14,7 metara što još jednom dokazuje kako te dvije “vode” nemaju jedinstven hidrološki i hidrogeološki režim. Svako novo mjerenje potvrđuje ranije zapažene karakteristike ovih krških jezera. Analizirajući kretanje vode, dolazi se do zaključka da je sliv Modrog jezera značajno manji od onoga oko Crvenog jezera. Modro jezero se lokalno prihranjuje s područja koje obuhvaća oko 40 četvornih kilometara, dok Crveno jezero ima komponentu izravnog dotjecanja puno slabiju u usporedbi s komponentom koja se veže uz kretanje podzemnih voda u krškom masivu – ističe Branimir Jukić, viši stručni suradnik “Mora i krša” te poznati speleolog ronilac.
Prema riječima našeg sugovornika, analiza vremenskih nizova kretanja vode u oba jezera je dala zanimljiv odgovor, jer su prikupljeni podaci pokazali različita razdoblja reagiranja sliva na pobudu, odnosno – kišu.
– Iako podaci za svako pojedino jezero nisu mjereni tijekom istog razdoblja, usporedba je moguća i očekivane vrijednosti su svakako potvrđene. Crveno jezero ima vrijeme memorije (reakcije na kišu, op.a.) od 22 dana, a Modro jezero od 14 dana.
To potvrđuje pretpostavke kako se njihovi slivovi preklapaju, ali nikako ne djeluju kao jedan sliv, jer je vidljivo kako u slučaju Crvenog jezera voda putuje duže i iz udaljenijih područja. Ako se analizira opadanje vode, posljedično i način istjecanja, lako se primjećuje kako se Modro jezero puno brže prazni – dodaje Jukić.
U svjetlu klimatskih promjena sigurno će se mijenjati mnogo toga u svim podzemnim slivovima svih jezera Imotske krajine.
– Osim u Modrom i Crvenom jezeru, događat će se promjene i u Lokvičićkim jezerima, pa i u akumulaciji Ričice. I ljudi će se, koliko god to bilo čudno i neugodno, morati naučiti živjeti s tim. Svi moramo ozbiljno pripaziti na bogatstvo voda koje imamo, s obzirom na dolazeće klimatske promjene koje će sigurno uvjetovati raspoloživost voda u imotskom kraju. Moramo svi, a posebno Imoćani, više čuvati bogatstvo kvalitete vode i sprječavati moguća onečišćenja – naglasio je doc. dr. Andrić.
Brojke
291
metar nad morem iznosila je razina površine Crvenog jezera prema mjerenju obavljenom prije nekoliko dana
305,7
metara iznosio je vodostaj Modrog jezera, što dokazuje da jezera nemaju jedinstven hidrološki i hidrogeološki režim
