U organizaciji Dubrovačkog vjesnika u Lazaretima je organizirana konferencija o Infrastrukturnim izazovima nautičkog turizma i pomorskog prometa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Okupljene je pozdravio direktor Slobodne Dalmacije i Dubrovačkog vjesnika Vinko Ursić Glavanović. Podsjetio je na stoljeća pomorske tradicije koja obvezuju današnje generacije, ali i na važnost modernizacije pomorske infrastrukture. Potom je okupljene pozdravio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
- Gledajući naslov, promišljajući o nekoj bližoj i daljnjoj budućnosti te koji su to izazovi vezani za pomorski promet, zapitao sam se koje nam mogućnosti daje, koje su potrebe stanovništva uz te infrastrukturne građevine...
- Imamo različite stavove i mogućnosti. Pogledajmo luku u Gružu, jedan dio stanovnika s Kantafiga vjerojatno bi rekla kako im zbog Luke Dubrovnik smeta dim, a prije je ta luka služila za opskrbu...
- Užurbano se radi na novoj infrastrukturi, projektu opskrbe kruzera električnom energijom te na pružanju novih usluga, što govori da idemo ukorak s vremenom. Dugo je Županija bila u zaostatku kad je riječ o nautičkom turizmu, a tek dolaskom župana Nikole Dobroslavića stvari su krenule.
- Imali smo Marinu Dubrovnik i Marinu Korčula. Važno je imati siguran vez, a zahvaljujući županu i Županiji, raspisane su dvije velike koncesije: ACI Slano pa marina u Veloj Luci, paralelno je država raspisala ovu u Gružu o kojoj bi se dalo raspravljati, ali tu je.
- Uznapredovao je nautički turizam, vjerujem da prostora za napredak ima, nadamo se kako ćemo svjedočiti novim lučkim marinama koje donose organizirani odnos prema pomorskom dobru, rekao je Franković te nastavio:
- To je prvo značajno ulaganje od Franja Josipa, svaki novi korak naprijed po pitanju nautičkog turizma korak je ka većem uspjehu i boljoj organizaciji. Nadam se kako ćemo nakon usvajanja UPU Gruškog akvatorija stvoriti uvjete za redefiniranje koncesije Luke Dubrovnik i dobivanje gradnje cruising terminala.
- Ključno je upravljanje cruising turizmom. Svi gradovi imaju potrebu da privlače kruzere, a mi imamo potrebu, ne da ih tjeramo, nego da ih organiziramo, da postignemo suživot grada, zajednice i potrebe za biznisom. To nije uvijek jednostavno.
- Projekt Respect the City, pravilo od najviše dva kruzera istovremeno ne bismo mogli napraviti da direktor Lučke uprave Dubrovnik nije Blaž Pezo. Što bismo mogli?
- Zato je važna kooperativnost, to je živo tkivo o kojem treba razgovarati. Nekad je manje više, a pokazali smo to. Na čelu najvećeg lanca marina u svijetu je naš sugrađanin Kristijan Pavić, ACI ostaje uspješno vođena firma u državnim rukama. Dubrovnik jest mjesto gdje treba pričati o izazovima nautičkog i pomorskog turizma te prometa u budućnosti, naglasio je Franković.
Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić čestitao je organizatoru na skupu.
- Dubrovnik i naša Županija jesu mjesto gdje se najbolje mogu raspraviti ove teme. Nautički turizam, pomorski promet su teme za danas i za ovo mjesto. U Županiji smo na te dvije točke stavljali najveći naglasak – prometno povezivanje i daljnji razvoj turizma pa i nautičkog turizma.
- Pored već spomenutih, imamo još jednu marinu u Blatu u Prižbi, a u našem prostornom planu imamo nove mogućnosti za razvoj marina, najbliže realizaciji su marina u Dominčama, možda Sobra na Mljetu i već smo pokušali koncesionirati marinu na Lastovu, nije bilo uspješno, ali nastavit ćemo ulagati naše napore.
- Poznato je koliko smo uložili u spajanju juga Hrvatske, veličanstveni most nas povezuje, najnovija je najava da će se autocesta od čvora Metković do Dubrovnika raditi prije nego što smo vjerovali, Vlada je to podržala, pripreme se rade, a sad je riješeno pitanje financiranja i s velikim optimizmom očekujem realizaciju ovog projekta. To je brza cesta prema Zračnoj luci...
- Luke su također bile prioritet našeg djelovanja, imamo priznanje ministra Butkovića da smo najuspješnija Županija po ulaganju u lučku infrastrukturu. Imamo oko 600 milijuna kuna uloženih u lučku infrastrukturu ili se ovog časa ulaže. Važno nam je povezati otoke s kopnom...
- Spomenuo bih Luku Ploče koja je ponekad izvan našeg vidokruga, brinemo o razvoju te luke. Pred nama je svjetla, uspješna budućnost, moramo paziti da ne pretjeramo, razvoj turizma ne bi trebala postati samoj sebi smetnja, očekujem da ćemo i dalje razvijati sve ove grane u korist naših građana i gospodarstvenika. Među najboljima smo i želimo tu i ostati, izjavio je Dobroslavić.
Načelnik sektora u Upravi za pomorstvo pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Boris Fantulin istaknuo je važnost teme.
- Nautički turizma jedan je od okosnica turizma na Jadranu. Republika Hrvatska prepoznata je kao vrlo poželjna i sigurna destinacija stoga se svi trebamo truditi da takva ostane. Dosad se pokazalo da su naše lučke uprave uspješne u provedbi projekata po pravilima Europske unije.
- U narednom periodu planiraju se daljnja ulaganja u lučku infrastrukturu, a uključena su i ulaganja u obnovi flote, ali i ulaganje u vezove. Planirana je nabava plovila na električni pogon. Ciljevi novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jest moderan pristup upravljanja pomorskim dobru, ali i njegova zaštita i zaštita javnog interesa.
- Dubrovačko-neretvanska županija odličan je primjer sinergije svih vidova prometa, rekao je Fantulin, jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za upravljanje pomorskim dobrom i koncesijskim sustavom.
U raspravi su potom sudjelovali ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo, pročelnik Upravnog odjela za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Ploče za razvoj, održavanje i investicije Milan Mihaljević, ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić, ravnatelj Županijske lučke uprave Vela Luka Boris Žuvela i predsjednik Uprave ACI-a Kristijan Pavić. Moderator konferencije bio je direktor razvoja specijaliziranih izdanja Hanza Medije te glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor.
Klaić je na početku podsjetio kako se u javnosti puno govori o pomorskom dobru, ali se malo zna. Prokomentirao je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
- Novi Zakon može se prilagoditi tržištu, kako u nautičkom tako i u cruising turizmu. Nešto se može skratiti, ali bazno, malo toga može promijeniti, svaka granica pomorskog dobra bazira se na rješenju. Osim kronološkog ubrzanja u postupku, bitno se ne može promijeniti sam koncept i mislim da tako treba ostati, rekao je Klaić koji je ustvrdio da broj komunalnih vezova ne prati potrebe stanovništva.
- Razlog tome su i sami brojevi u turizmu, kod komunalnih vezova su se potrebe promijenile, prije 30-ak godina smo imali plovilo za razonodu, a danas je to značajno veće plovilo, svi traže legalni smještaj na dvije lokacije, tu su određene suprotnosti u pravilnicima koji se moraju prilagođavati, dodao je Klaić.
Osvrnuo se na projekt rekonstrukcije luke Ubli, a naveo je kako su u blizini luke nalazi područje koje je koristila prijašnja vojska, a danas je riječ o značajnoj turističkoj i nautičkoj zoni. Istaknuo je nadu kako će se infrastruktura dodatno poboljšati, a još jednom je podcrtao važnost kvalitetne lučke infrastrukture i zračnog prometa.
Pavić je objasnio kako je prije pokretanja investicije važno naći isplativost.
- ACI ima koncesije do konca 2030., a trenutačne koncesije i investicije koje planiramo su limitirane. Želimo riješiti pitanje produženja koncesija, zahtjev smo podnijeli 2019., radimo na produženju, a za nas je bitno da se koncesije produže po starom zakonu tako da vjerujem u skoro rješenje. Što se tiče financija, ACI je poprilično likvidna firma, pojasnio je Pavić te najavio mogućnost ponovnog uspostavljanja hidroavionske veze tijekom sljedeće sezone jer bi se time pomoglo u rješavanju povezivanja otoka i nekih destinacija. Naime, svaka marina može poslužiti kao hidroavionsko pristanište.
Pezo je govorio o infrastrukturnim planovima i ekološkim trendovima.
- Stanje infrastrukture je dobro, međutim, to nas ne zadovoljava, nastavljamo dalje s razvojnim planovima. Prioritetna nam je Batahovina. Što se tiče Lučke uprave, napravili smo sve što je bilo potrebno, riješili smo imovinsko-pravno odnose, ishodovali smo potrebne dozvole, čekamo operativne programe te čekamo kako zaokružiti financijsku situaciju.
- Planovi su da se ugovori potpišu najesen, a onda krećemo u realizaciju, rok izgradnje je 2 godine. Uveli smo LED rasvjetu, pratimo trendove, a opskrba kruzera električnom energijom je budućnost.
- Nemamo kapacitete sve planove ostvariti sami, oslanjamo se na Ministarstvo, na HEP, a nadamo se i europskim sredstvima. Poprilično smo odmakli s pričom i načinom kako to realizirati, rekao je Pezo koji je najavio kako se intenzivno promišlja i o budućem izgledu lučkog područja.
Spomenuo je potrebu izmještanja trenutnog autobusnog kolodvora, traži se alternativno rješenje, ali bi se uređenjem lučkog područja, Gružu i cijelom gradu dao dodatan sadržaj. Oplemenio bi se Gruž, a podsjetio je Pezo na važnost jahti i megajahti, posebno se to pokazalo tijekom trajanja pandemije.
- Što se tiče dima zbog kruzera u Gružu, koronu su mnogi brodari iskoristili za obnovu flote, ekološka razina kruzera dignuta je na najveću moguću razinu i to kontroliramo. Razina ekološke svijesti kod kompanija je otišla daleko, naša je želja uvesti opskrbu brodova električnom energijom. Naravno, prihodi su važni, ali se oni mogu drukčije ostvariti – ne samo gomilanjem ljudi. Mislim da smo u tome uspjeli, podcrtao je Pezo te pohvalio i članove Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik.
Mihaljević je izjavio kako Luka Ploča ne pamti bolje rezultate.
- Sve je to rezultat velikog investicijskog ciklusa koji smo prošli zadnjih godina. Ukupna ulaganja u posljednjih 10 do 15 godina bilo je 130 milijuna eura, a sve je to potaklo i privuklo privatne investicije koje su Luku opremile opremom vrijednosti od 100 milijuna eura, a time se povećava konkurentnost Luke Ploče. Dosta je projekata koje radimo na području ekologije, prije par godinu promijenili smo LED rasvjetu, tu je i ugradnja solarne elektrane, a s projektom napajanja brodova električnom energijom smo praktički pred prijavom za građevinsku dozvolu, nadamo se da ćemo biti prva luka koja će to uvesti u praksi, kod nas je to lakše jer nam dolaze manji brodovi, priznao je Mihaljević.
Žuvela je iznio poteškoće prilikom gradnje trajektne luke u Vela Luci. Izgradnja je počela 2014., izvođač radova bila je tvrtka Viadukt koja je otišla u stečaj.
- Dosta se toga izmijenilo od ideje i početka do završetka radova. Imali smo kompliciranu situaciju s financiranjem, početni iznos je bio višestruko manji, pri početku izvođač nije znao koliko opreme treba dopremiti, koliko će biti sredstava... Izvođač je otišao u stečaj, a nikad nam nisu predali gradilišnu dokumentaciju. Nakon toga, projekt smo pripremili za financiranje iz EU-fondova i sad smo pri kraju projekta, građevinski radovi su završeni... Dosta se zakona promijenilo i to je veliki problem, a sustav financiranja iz EU-fondova je puno bolji i jednostavniji. Kad imate tjedne i višemjesečne koordinacije, sve se rješava u samom hodu, svakom bih preporučio da projekt financira iz EU-fondova jer na taj način možete pratiti cijeli tijek i sve rješavate kad imate zaokruženu financijsku konstrukciju, kazao je Žuvela te najavio izgradnju ribarske luke u Veloj Luci.
Dadić je podsjetio na dosadašnje projekte Županijske lučke uprave te je istaknuo važnost dobro pripremljenog projekta te dobrog tima. Otkrio je i koji su planirani projekti.
- Nakon što smo završili postavljanje pontona na Batali, daljnji koraci su izrada idejnih rješenja. Proširili smo lučka područja na predjelu Solituda, zatim, nastavak komunalne lučice Batala, a u Mokošici smo proširili granice lučkog područja, planiramo izgradnju 700 vezova... Preduvjeti za to su izmjena prostorno-planske dokumentacije kako bi se omogućila izgradnja pontonskih vezova, ukupna vrijednost iznosila bi oko 15 milijuna eura. Nadamo se da će kroz dvije-tri godine to zaživjeti, istaknuo je Dadić.
Na pitanje dubrovačkog brodara Điva Njirića kako će se riješiti problem benzinske crpke za brodove te iskrcavanje putnika i robe na gruškoj obali, sudionici panela, Pezo i Pavić, rekli su kako su svjesni problema i da je teško, gotovo nemoguće utjecati na INA-u. Nažalost, nije zaživjela moderna stanica u Sustjepanu. Što se tiče gruške obale, Pezo je najavio uspostavljanje dodatne trake.