- Imate li vode?
- Nemamo.
- Koliko?
- Bit će i deset dana.
- Baš ni kapi, suhe špine?
- Ma dođe nešto, ali nema tlaka.
- Ne pitajte njega, on vodu i onako ne pije - dobacuju nam sa strane. Ispod kleka je duboki hlad. Četvorka u zlatnim godinama vrijeme krati pričom, a vrućinu skidaju hladnom pivom iz obližnje trgovine.
- Ovo je Donje selo, a Gornje ima tih problema. Nema tlaka u cijevima pa ni vode nemaju - objašnjava nam jedan, naizgled najmlađi.
On je i najrazgovorljiviji, preziva se Dukić i Vršanac je od kolina. Nema veze sa zadarskim Dukićima, Stanarcima, njegovo pleme se nekada zvalo Dukić Bušljeta, i došli su tamo negdje od Starigrada. Ali to je neka druga priča, vraćamo se na tekuća pitanja, o vodi.
Puno se kuća nagradilo
- Kako će je i biti... Vrsi su vodu dobili 1982., koliko se od tada kuća izgradilo, koliko apartmana, bazena... Infrastruktura ne može to više podnijeti, da ne spominjem gubitke u samome sustavu. Nekidan je čovik kopao za temelje, došao je do cijevi za vodu, a iz nje vrije k‘o ludo. Tko zna koliko je takvih mjesta za koje nitko ni ne zna...
Slušamo staru priču malih mjesta koja je zadnjih tridesetak godina pregazila turistička ekonomija. U značajnoj mjeri siva ekonomija.
Kvadrati lete u nebo, kuća na kući, apartman do apartmana, dotrajala infrastruktura pod maksimalnim opterećenjem i svako malo prsne neka cijev. Općina Vrsi, koju čine mjesta Vrsi i Poljica, broji niti 2100 stanovnika, a preko ljeta tu bude i 4000 gostiju. Legalnih, a nelegalnih je možda još jednako toliko!
- Bojim se da se broj legalnih i ilegalnih iznajmljivača u našoj općini izjednačio - kaže Rafaela Maraš, direktorica općinske turističke zajednice.
- Neću reći da ih je duplo, ali ako registriranih gostiju u špici sezone bude oko 4000, toj brojci treba dodati još sigurno 2500 gostiju iz neregistriranog smještaja - procjenjuje Maraš.
Možda zato i nema puno pritužbi od strane gostiju na razmjerno česte nestašice vode, ali zato iznajmljivači negoduju. A njih je iz dana u dan sve više. Množe se geometrijskom progresijom. Samo u Vrsima je preko 50 registriranih kuća s bazenom a novi zahtjevi stižu svakodnevno.
Oko 90 posto ukupnog smještaja na području općine registrirano je u Vrsima koje broji oko 1700 duša. I tako dođemo do grube matematike: infrastruktura dizajnirana za 2000 ljudi prije 40 godina, optereti se preko ljeta za tri-četiri puta. Rezultat sigurno ne može biti pozitivan. Zapravo, pravo je čudo da Vrsi uopće imaju vodu!
U zadnja tri tjedna nema dana da interventne službe zadarskog Vodovoda nisu negdje u Vrsima krpale vodovodnu mrežu.
Otprilike to izgleda ovako: "Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 18. srpnja od 8 do 12 sati bit će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Vrsi, predio Zukve... Zbog hitnih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 16. srpnja od 23 sata pa do 17. srpnja do 4 sata u jutro bit će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestima Vrsi, Vrsi-Mulo,Grbe i Zukve... Zbog hitnih nepredviđenih radova na vodoopskrbnom sustavu, dana 16. srpnja od 8 do 13 sati bit će privremeno obustavljena opskrba vodom potrošačima u mjestu Vrsi, predio Vrsi-Mulo. Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju bit će smještena u mjestu Vrsi, u Ulici dr. Ante Starčevića kod kućnog broja 22...”
Mjesto pomoraca
Za one koji ne znaju, Općina Vrsi je smještena na malom poluotoku između Nina i Rtine, na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Zadarske županije, dvadesetak kilometara udaljenom od Zadra. Nadaleko je poznata kao mjesto pomoraca, od 1970. do 1990. Vrsi su dale tri stotine aktivnih pomoraca.
Stečeni kapitali sa sedam kora, Vršani su mahom ulagali u izgradnju turističke infrastrukture i apartmana uz samu obalu. U prekrasnu i razvedenu obalu dugu 34 kilometara kojom dominiraju prirodne uvale i skrivene plaže, dok se na predjelima Vrsi-Mulo i Vrsi-Zukve, kako piše na općinskim stranicama, mogu naći urbane plaže s osvijetljenim šetnicama.
- Ovo je vama plaža? Ovo je vama šetnica? - gleda nas Janko sa svoja dva metra i nešto, ljutito kao da smo ga u lice opsovali. Baš na ”urbanoj plaži” u Zukvama zatičemo nekoliko bagera, valjak i radnike kako izbjegavaju turiste dok betoniraju šetnicu.
More je žućkaste boje od nasute zemlje, još do prije kojeg dana cijeli je ovaj potez u dužini od petstotinjak metara izgledalo puno gore, ali ni sada nije oku ugodan. Razbacani građevinski materijal, nasuti mulovi, armature, nedovršene stepenice... Bauštela ”tuta forca”.
- Vi ste novinari? Bogu hvala da je netko došao! Da ovo vidite! - obradovala nam se Breda. Ona i Janko su prije pet godina kupili kuću samo sto metara od ovih bagera i otad veći dio godine radije provode u Zukvama nego u svojoj Sloveniji.
- Cijelu zimu nisu ništa radili. Onda nešto krenu, pa stanu. Pa ih onda više nema nego ima. Onda smo zvali općinu. Da će biti gotovo uskoro. Pa do prvi petog. Pa do prvi šestog. Pa dvadeseti šestog. Evo je prošla i polovica sedmog, a vidite vi ovo... - zgraža se preplanula Breda.
Ispred nas gradilište. Betonira se šetnica uz more jer je kroz nju prošla kanalizacijska infrastruktura. Riječ je o radovima na aglomeraciji koji će Općini Vrsi donijeti prvu kanalizacijsku mrežu. U pitanju je nekoliko desetaka milijuna eura vrijedan projekt koji se sufinancira europskim novcima.
Europski fondovi i važnost objekta skinuli su ga s liste zabranjenih radova tijekom sezone. Betoniranje šetnice tako će se nastaviti još najmanje dva, možda i tri tjedna. Našim simpatičnim Slovencima to nikako ne ide u glavu.
- Pa tu nigdje nije označeno gradilište? Nema ni nadzora! Tu su mjesecima stajale otvorene rupe nekoliko metara duboke? Što da je neko dijete upalo? Neki stariji čovjek? Pogledajte kako ovo more izgleda? Tu se truje morski svijet! U more su ubacili tko zna koliko zemlje kojoj tu nije mjesto. I cementa! Strašno! - ne gase se Janko i Breda.
Nije ovo jedino (g)radilište u Vrsima. Odmah na ulazu, na samoj granici između Grada Nina i Općine Vrsi, na predjelu Grbe, radnici zadarskog Vodovoda kopaju cestu. Kroz nju je prije dvije godine prošla nova kanalizacija u sklopu aglomeracije, ali cijevi za vodu nisu mijenjane. I noćas, ili rano jutros, tko će više znati, cijev je jednostavno probila.
- Koliko smo već puta bili? Osam, devet, deset... Tko će znati! - broji jedan od trojice radnika. Mali bager kopa kroz novi asfaltni sloj do dubine od dva metra. Dolaze do plastične vodovodne cijevi promjera 90 milimetara. Iako je voda zatvorena, iz cijevi kroz rupu mlaz šiklja u zemlju.
Jedan radnik sa visokim žutim čizmama uskače u blatnjavi rov i na mjesto prsnuća stavlja takozvanu reparatornu ovojnicu. Neku vrstu tašela koji bi trebao držati vodu dok majstori odu, odnosno dok negdje drugdje cijev ne eksplodira. A to bi se moglo dogoditi već do kraja dana.
Zašto cijevi za vodu nisu mijenjane kad se radila kanalizacija u sklopu aglomeracije, pitamo Marka Rončevića, zaposlenika Općine Vrsi, koji skoro svaki dan na terenu s radnicima Vodovoda prati kako se cijevi krpaju.
- Negdje su i mijenjane, tamo gdje su kanalizacija i voda bile preblizu mijenjane su i cijevi za vodu, ali ne u cijeloj dužini trase kanalizacije. Naime, obnova cijelog vodovoda nije prošla stavku prihvatljivih troškova, pa se obnavljaju samo tamo gdje je to bilo neophodno. Ali slažem se, sve bi te cijevi jednog dana trebalo promijeniti.
Vozimo se kroz Vrsi, većina prometnica ima svježe položeni asfalt, vidi se da je aglomeracija tu prošla prije možda koji tjedan ili mjesec. Na ulazu u samo mjesto radnici su raskopali kolnik zbog nekih spojeva na struju, kod skretanja za Nin bager i radnici, rade na sanaciji odvoda kojeg su ovog proljeća uništile velike poplave.
Opet zovemo načelnika Luku Perinića, ali se ne javlja. Ne javlja se od jučer, kada smo se htjeli najaviti, i kad smo mu poslali poruku...
- Maloprije sam s njim razgovarao, ulazio je u auto. Stvarno ne znam gdje je - kaže nam Marko.
Prije odlaska pokušavamo još jednom. Dolazimo u zgradu općine, zaposlenici su na pauzi i jednu nešto s žlicom, a načelnik?
- U Zadru je, na Fini - dobivamo odgovor.
Malo iznad općine, na Trgu hrvatskih branitelja, sa svježe asfaltiranim rotorom, postavljene su dvije cisterne s vodom za ljudsku potrošnju. Nije još podne, upeklo je sve u šesnaest, ali nema nikoga. Nitko ne puni siće i boce s vodom.
Voda očito nikome ne treba.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....