StoryEditor
OtociGoli i slobodni

Ovo je najpoznatija nudistička plaža na našoj obali: ‘Mislite da buljimo u grudi i genitalije? Varate se... U kostimima svi svakoga mjerkaju!‘

Piše Tomislav Kukec/JL
8. kolovoza 2022. - 19:04

Već pri samom iskrcaju na rapsku plažu Kandarola postalo nam je jasno da nas ovdje svi čudno gledaju. Naime, jedini smo na sebi imali odjeću, a fotoaparat u rukama nije najpoželjniji, pa ni dozvoljen. Do Kandarole smo taksi brodicom stigli za nekoliko minuta od rapske marine, pa na samom iskrcaju susrećemo Maurizija. Kolega je novinar, piše za ugledni talijanski dnevnik Corriere della sera, piše Jutarnji.

- Da, odjeveni ljudi ovdje nisu baš dobrodošli - smije se na našu opasku da se osjećamo kao da pomalo smetamo.

Ovo je vjerojatno najveća, najrazvijenija i najpoznatija hrvatska nudistička plaža. Za sve je "kriva" britanska kraljevska obitelj bez čije obiteljske drame najvjerojatnije ne bi bilo ovakvog oblika turizma na Rabu, a priča koju spominjemo svakako je, uz rapsku tortu, najpoznatija rapska priča.

image

FKK plaža Kandarola

Tomislav Krišto/Cropix

Kralj je gol

U ljeto godine 1936. engleski kralj Edward VIII. i lady Wallis Simpson jahtom "Nahtlin" stigli su na otok Rab. Bio je to krajnje kontroverzan par. Amerikanka i "pučanka" Wallis bila je trn u oku britanskoj javnosti, ali i Buckinghamskoj palači. Zbog nje je Eduard ostavio svoju prvu suprugu. Došavši na otok otišli su u prelijepu uvalu Kandarola gdje se kralj, na veliko iznenađenje mještana, skinuo gol kao od majke rođen, a zatim i Wallis, te su se okupali, a možda i nešto više.

Iako su otočani bili iznenađeni, ne bi se reklo da su se zgražali, jer su dolazak kralja u grad gledali kao veliku čast, a njegovu gestu kao nešto moderno. Pružili su im najbolje moguće gostoprimstvo. Još jedna legenda kaže kako je kralj rado šetao otokom i razgovarao s mještanima. U jednoj od ulica stare gradske jezgre vidio je trgovinu s mornarskim majicama. Odlučio si je kupiti jednu, a prodavačica je umalo pala u nesvijest od šoka kada se kralj usred dućana skinuo kako bi isprobao majicu. Navodno je kupovao i po drugim dućanima, volio suvenire, no svi koji bi se tog doba sjećali odavno nisu među nama.

No, Eduard je već te godine morao pristati na odustanak od prijestolja, jer je morao izabrati između abdikacije i prestanka veze s Wallis koju je zavolio.

Iako živih koji se svega toga sjećaju na otoku danas gotovo nema, njegova ostavština živi. Uvala Karandola krcata je "golaćima" iz cijelog svijeta. Bezbrižno šeću, pijuckaju koktele, a unatoč uvriježenoj predrasudi o nudistima, nije riječ samo o starijoj populaciji. Štoviše, susrećemo mlade parove, obitelji s malenom djecom, svi se brčkaju u kristalno čistom moru.

- Dolazim ovdje već trideset godina. Talijani jako vole nudizam. Ovdje se osjećamo nevjerojatno slobodno, to je fantastično - govori nam zaneseno naš prvi goli prijatelj, Maurizio. Zauzeo je jednu od ležaljki s kojih puca predivan pogled na more, u šumici gdje zna da ga nitko neće uznemiravati, uzeo knjigu u ruke i nastavio se sunčati. Uokolo rutom prema restoranu šeta stariji bračni par, veselo nas pozdravljaju, Nijemci su i ovdje uživaju godinama. - Samo bez slikanja - dovikuju vidjevši aparat, ali kroz osmijeh, pa vidimo da nas neće "prijaviti".

Tija je 27-godišnjakinja iz Ljubljane koja je ovdje, s roditeljima nudistima, bila kada je imala samo mjesec dana i u ovaj FKK kamp dolazi čitavog života. Kultura FKK - Frei körper kultur, odnosno, kultura slobode tijela, za nju je jednostavno način života.

Gledanje u oči

- Osjećam se kao da sam rođena na ovoj plaži. Iskreno, čudnije mi je vidjeti obučenog muškarca nego golog. Odgojena sam u takvoj obitelji. Roditelji nisu htjeli ni čuti da bismo se kupali odjeveni. Prihvatila sam takav način života. Čini mi se da je upravo ta sloboda najbitnija. Naučili smo da golotinja ne mora nužno biti seksualnost. Mislim da ovdje nitko nikoga ne promatra tako. Gledamo se u oči, a ne u grudi ili genitalije - smije se simpatična Slovenka koja je na odmor stigla s dečkom.

Sunce je već gadno upeklo, pa osvježenje tražimo u hladu suncobrana kafića na plaži. Pomalo shvaćamo što nam je Tija upravo rekla. Uistinu, nitko se ovdje ne promatra, svi su navikli na golotinju drugih i nikome više nije naročito zanimljiva, u vidu im je samo lijepo se odmoriti, dobro zabaviti i opustiti. U kafiću sjede Ivan i Volker, ispijaju hladno pivo i zbijaju šale. Ivan je po struci geometar koji dolazi godinama, a Volker stiže iz Frankfurta. Kroz smijeh nam govore kako im je najdraža gola odbojka na pijesku. Za Ivana kažu da je hodajuća enciklopedija ove plaže.

- Ma dobro, ta legenda o kralju je možda istinita, no mislim da je nudizam na Rabu počeo i prije. No, on je privukao pozornost jer je bio kralj koji je bio gol. Mene je privukla ta sloboda. Kad se skineš, sa sebe si skinuo i sve maske i pokazuješ tko si i što si. Ima muškaraca, žena, debelih, mršavih, dlakavih, mišićavih... Shvatiš da smo svi različiti, ali ono najvažnije, shvatiš da te zapravo nitko ne gleda i da se nemaš razloga sramiti svog tijela. Nudizam je za mene posebna kultura življenja - kazuje nam Ivan.

Kaže kako u nudizmu nema seksualiziranja tijela. Štoviše, kaže da je više seksualizacije na, kako ih nudisti zovu, "tekstilnim" plažama, gdje se okupljaju oni u kupaćim kostimima.

- Tamo svi svakoga uvijek mjerkaju, gledaju, pomalo je seksi biti u kostimu. Ali ovdje si sve odmah pokazao i nikome to nije strano, pa ni zanimljivo. S druge strane, kada skineš odjeću, kao da si sa sebe skinuo sav teret. Oslobodio si se i spojio s prirodom. Ovdje su obitelji s djecom. Ta su djeca od malena oslobođena predrasuda i srama od ljudskog tijela. Svi smo rođeni goli, a na kraju ćemo i umrijeti goli jer te i prije sprovoda skinu - kaže dok, uistinu, dječica veselo skakuću među nudistima i love ribu.

Konobar Oliver smije se kada ga pitamo kako to da je on odjeven.

- Naviknuo sam se na nudiste vrlo brzo, dobri su gosti. Ali, da, osim nas, članova osoblja, nitko nije odjeven. To im čak i smeta. Kada netko dođe na plažu u odjeći, znaju doći i žaliti se - otkriva nam.

Ivan i Volker nemaju problema da ih fotografiramo. No, to je vrlo teško izvesti. Čim se aparat podigne, iako je jasno da ne fotografiramo nikoga osim njih dvojice koji nam poziraju, krene negodovanje, a ljubazni konobari zamole nas da prestanemo. Razumljivo, jer osim golih odraslih ljudi tu su i gola djeca, pa se pazi i da se njih zaštiti. Zbog toga smo tek kriomice mogli napraviti nekoliko kadrova naših sugovornika, ali vrlo oprezno kako ne bismo nikoga ugrozili. Uostalom, diskrecija im je vrlo važna.

Nakon dana provedenog među nudistima večer ćemo provesti u potrazi za još jednom otočnom legendom - gay barom. Tijekom prošlih godina često bismo od mještana čuli za jednu neotkrivenu priču, no čini se kako je to najčuvanija tajna otoka. Navodno je tako sedamdesetih, u šumici iznad Kandarole, održano prvo okupljanje homoseksualaca u bivšoj Jugoslaviji. Bilo je to tada strogo zabranjeno, pa su se okupili skriveni između stabala i organizirali zabavu. Sugovornika na tu temu izuzetno je teško pronaći. Ili znaju pa šute, ili su pak premladi da bi išta znali o tomu. No, da su gayevi "okupirali" otok sedamdesetih, potvrđuje nam Marko Sandalić čija je obitelj vodila kultni rapski klub Sanda, prvi i najpopularniji gay bar u Jugoslaviji.

image

Marko Slandić - vlasnik bara Sanda

Tomislav Krišto/Cropix

Novac u vrećama

- Naša obitelj ima dugu tradiciju ugostiteljstva. Moja baka Ana Bauer bila je Bečanka, a djed Bepo Sandalić. Zajedno su 1930. otvorili kavanu Komol. Pradjed je vodio i hotel. Uvijek smo bili dobri u promoviranju rapskog turizma, a 1972. otvorena je u praonici rublja tadašnjeg pansiona prva Sanda. Otac je odlično govorio njemački jezik pa se posvetio tom tržištu, a među njima je bilo dosta gay populacije i, malo pomalo, glas se pročuo. Počeli su dolaziti, uglavnom iz Njemačke, ali i Austrije i drugih zemalja - kaže, dodajući da su podjednako dolazili i homoseksualci i lezbijke. Na Rabu su se osjećali sigurno, odlazili se kupati na Kandaroli, a navečer bi "partijali" u Sandi. Posao je cvjetao - otkriva nam Marko.

image

Bar Sanda popularno je okupljalište gay scene u Rabu

Tomislav Krišto/Cropix

- Vani smo znali imati i po 120 ljudi jer nije bilo mjesta, ali svejedno su se zadržavali ispred. Ma, novce smo tada nosili u vrećama - kazuje nam Marko dodajući kako se uglavnom radilo o dobrostojećim i vrlo pristojnim gostima. U Sandi su se toliko dobro osjećali da bi nekad znali gazdi ostaviti novčanik na šanku da im sam uzme novca koliko vrijedi ono što su popili, što govori koliko su imali povjerenja. Sanda je i danas poznata u gay krugovima, no pojavom raznih barova izgubila je kultni status jedinog i najpopularnijeg gay bara u Jugoslaviji.

- Zlatne su godine bile od sredine sedamdesetih do 1982., tada je taj vid turizma stvarno procvjetao, a pojavio se vrlo naglo - kaže Marko.

Slogan Turističke zajednice je Rab - the Happy Island, odnosno Rab - Otok sreće. U točnost te sintagme uistinu smo se imali prilike uvjeriti. Na jednom mjestu je izuzetna kulturna baština poput čuvene Rapske fjere i znamenita četiri zvonika, na drugom Rapska torta koju svi obožavaju, tu su luksuzni hoteli, plaže na kojima uživaju obitelji, lijepa i funkcionalna marina opremljena svim potrebnim sadržajima, a na drugoj strani otoka uživaju nudisti. Svima Rab podjednako nudi gostoprimstvo i ljubaznost, bez ikakvih osuda i predrasuda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. rujan 2022 05:52