StoryEditor
Otociizjednačavanje uvjeta

Državne subvencije koje život znače: otočani će vodu plaćati kao i oni na kopnu; Predsjednik Otočnog savjeta: ‘Ipak se nešto kreće na bolje, ali sporo‘

Piše Stanislav Soldo
21. travnja 2021. - 22:34
Vodonosac ZrmanjaHANZA MEDIA

Više od sedam tisuća otočana na dvadeset otoka, koji nisu spojeni na javnu vodoopskrbnu mrežu i vodu piju zahvaljujući vodnoscima i autocisternama, plaćat će cijenu vode jednaku onoj na kopnu otkuda se ta voda distribuira. Svakom otočaninu tako pripada 85 kubika pitke vode godišnje, a Ministarstvo regionalnog razvoja sufinancirat će troškove prijevoza vodonoscem i autocisternom.

Odredbe su to Izmjena i dopuna Zakona o otocima koje se donose kako bi se osigurale dodatne potrebne količine vode po subvencioniranoj cijeni za otočane s prebivalištem u otočnim naseljima ili dijelovima naselja koja nisu spojena na javnu vodoopskrbnu mrežu.

Osim toga, zakonom se, među ostalim, regulira i sufinanciranje prijevoza invalidnih osoba te promocija i poticanje brenda "Hrvatski otočni proizvod", što je iznimno važno za otočne proizvođače autohtonih proizvoda.

Državne potpore

Sam zakon nedavno je na prvom čitanju izazvao burnu raspravu u Saboru između vladajućih i oporbe, no otočani su njime iznimno zadovoljni, to više što im sada pripada skoro duplo više vode po glavi stanovnika negoli prethodnih godina, kada su po subvencioniranoj cijeni ostvarivali pravo na samo 45 kubika vode godišnje.

- Tih 85 kubika vode koliko im pojedinačno pripada otočani mogu uzeti kad god hoće tijekom godine - pojašnjava nam predsjednik Otočnog sabora Denis Barić, koji je zadovoljan ovom Vladinom uredbom koja se primjenjuju od ljeta prošle godine, a sada se "legalizira" kroz izmjene Zakona o otocima.

- Znači, ipak se nešto kreće nabolje, iako je sve to sporo. Za otočane bi bilo bolje da se odluke i pravilnici brže donose, ali na to ne možemo utjecati - kazao je Barić.

image
Denis Barić iz Velog Iža predsjednik je Otočnog sabora
Luka Gerlanc/Cropix

Osim lokalnom stanovništvu za osobne potrebe, subvencionira se i prijevoz vode otočnim gospodarskim subjektima. Tako svi koji obavljaju gospodarsku djelatnost u naseljima koja nisu priključena na sustav javne vodoopskrbe također ostvaruju pravo na državnu potporu namijenjenu subvencioniranju cijene prijevoza zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju do najviše 50 posto troška prijevoza isporučene vode.

Država će poticati troškove prijevoza vode plovilom vodonoscem ili autocisternom otočnim gospodarskim subjektima ovisno o mogućnostima i sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

Analiza proizvoda

Kako bi se dodatno poticala proizvodnja i promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a dodjeljuje nepovratna financijska sredstava za sufinanciranje oznake "Hrvatski otočni proizvod".

Predsjednica Klastera HOP Josipa Barčić, koja inače proizvodi tradicionalne korčulanske slastice i namaze, ističe da od resornog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije očekuje sufinanciranje troškova analize proizvoda, koja je nužna da bi dobili oznaku otočni proizvod.

image
Veli Iž
Luka Gerlanc/Cropix

Otočni proizvođači potaknuti su da kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete i ostaju na našim otocima, a potrošači su se susreli s autohtonim proizvodima. Podsjetimo, oznaku "Hrvatski otočni proizvod" (HOP) do sada je dobilo 279 otočnih proizvođača za 880 proizvoda i proizvodnih linija s 24 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba, Zlarin) i poluotoka Pelješca. Radi se o prehrambenim proizvodima (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, džemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima i nematerijalnoj baštini.

- Upravo je analiza proizvoda jedna od većih stavki za proizvođača, što je preduvjet za dobivanje oznake HOP, pa smatram da bi nam Ministarstvo regionalnog razvoja te troškove trebalo sufinancirati. Džemovi, likeri, maslinova ulja... moraju imati svoje deklaracije s nutritivnim vrijednostima koje koštaju i do 1800 kuna - zaključuje Barčić.

image
Otok Tijat
Tom Dubravec/HANZA MEDIA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. lipanj 2021 17:06