StoryEditor
ObalaNI BLIZU

Koliko god se činilo da nas je potopilo, kiša nije oborila rekorde u Splitu, ni u Dalmaciji. Sjećate se ‘96.? Imamo par suhih dana predaha do vikenda

28. rujna 2020. - 13:58
Jure Mišković/Cropix

Mnogi su sinoć, kao i u više navrata prethodnih dana, u panici podizali spuštene tende na balkonima da ih jako jugo ne rastrga, žurili pokupiti odjeću sa sušila, skloniti tapecirane stvari koje su "na udaru" i u opticaju su bila velika iščuđavanja: 

"Majko mila, šta je ovo?"

"Ovo nije normalno, pari tsunami!"

"Jesmo li mi mediteranska ili suptropska klima?"

"Ovo ide sve luđe i luđe!"...

I koliko god imali projekciju kako su nam zadnji natopljeni nepredvidljivim i dramatičnim oborinama "kakve ne pamtimo", čini se da bi na pamćenju zaista valjalo poraditi, budući je, primjerice, količina oborina koja je tijekom rujna zabilježena u Splitu, pa tako i u većini drugih dalmatinskih gradova, zapravo zanemariva u odnosu na one evidentirane ranijih godina.

image
'Kijamet' u Splitu
Božidar Vukičević/Cropix


Kako saznajemo iz razgovora s Ivanom Novakom, meteorologom iz Službe pomorskog meteorološkog centra, u Splitu je, primjerice, tijekom rujna ove godine, zaključno s 8 sati jutros, zabilježeno 88 litara po metru kvadratnom (dok 30-godišnji prosjek za Split za rujan iznosi 72 litre), a rujan u Splitu 1996. godine obilježio je totalni potop.

Tog rujna, naime, uređaji su izmjerili prosjek od rekordnih 215 litara po metru kvadratnom. 

image
Grmljavinsko nevrijeme iznad Splita
Tomislav Krišto/Cropix


Zadar je samo prije tri godine bilježio kišni ekstrem. U rujnu 2017. godine, naime, u Zadru je palo 460 litara po metru kvadratnom, ovog rujna, ponavljamo do 8 sati jutros, isto područje zabilježilo je 122 litre po kvadratu.

image
Nadvožnjak kraj Zadra nakon pljuskova u rujnu 2017.
Luka Gerlanc/Cropix
image
Vatrogasci prazne vodu iz stubišta i garaža u rujnu 2017. u Zadru
Jure Mišković/Cropix


"Ono što se može reći na ovu temu je da je rujan mjesec u kojemu količina kiše, čak i u Dalmaciji, zna jako varirati, od gotovo potpunog izostanka, kao npr. 1985. godine, kad je na našim postajama ukupna mjesečna količina kiše iznosila svega od 0-4 litre, dok su u Splitu i Zadru zabilježene iznadprosječne oborine te 1996., odnosno 2017. godine.

Tako da, bez obzira na ove količine koje su sad pale, to nije ništa ekstremno, već u okviru odstupanja koja su već zabilježena" - zaključuje Ivan Novak, koji je za "Slobodnu" iščitao sve rezultate o oborinama na mjernim postajama Zadar, Knin, Šibenik, Split, Dubrovnik, Ploče, Hvar, od 1. rujna do jutros.

image
Pogled na Brački kanal
Tom Dubravec/Cropix


Tako saznajemo da su Knin, Šibenik i Hvar znatno odstupili od tridesetogodišnjeg prosjeka (uzet na istim postajama za razdoblje od 1981. do 2010. godine), a za zaljubljenike u statistiku i usporedbe, taj omjer izgleda ovako:

Zadar - 122 litre (prosjek 107),

Knin 165 litara (prosjek 102)

Šibenik 136 litara (prosjek 74)

Split 88 litara (prosjek 72)

Dubrovnik 89 litara (prosjek 80)

Ploče 116 litara (prosjek 91)

Hvar 94 litre (prosjek 58).

Što se tiče današnjeg dana i ostatka tjedna, meteorolog Novak nam kazuje da su oborine u Dalmaciji još moguće u poslijepodnevnim satima, i to na jugu, dok su šanse za padaline u sjevernom i srednjem dijelu manje.

Izgleda za kišu ima nešto i za sutra, ali uglavnom na jugu Dalmacije.

image
Kiša s tučom poplavila je splitsku Ulicu Sedam Kaštela
Vojko Bašić/Cropix


"Kišni val proći će tijekom današnjeg dana i još manje količine sutra ujutro. Nakon toga od srijede slijedi suho vrijeme i time zaključujemo ovaj mjesec.

image
Udari munja u Makarskoj
Matko Begović/Cropix


No za vikend ponovno slijedi kišni val uz jako jugo i ponegdje opet moguće jake i obilne oborine" - najavio je Novak iz Službe pomorskog meteorološkog centra.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

20. siječanj 2021 23:14