StoryEditorOCM
Dalmacijakviz znanja

Koliko poznajete Zagoru? Provjerite svoje poznavanje specifičnog govora, intrigantnih običaja i bogate povijesti zaleđa Dalmacije

Piše T.S.M.
11. svibnja 2019. - 10:21
jesen_cetina19-101117

Mora se priznati, nije bilo nimalo lako sastaviti kviz znanja o Zagori. Našli smo se na sto muka kad je trebalo odabrati iz mnoštva intrigantnih povijesnih podataka, fascinantnih običaja i zvučnih izraza. Pred vama je kviz pun svega navedenog, nadamo se da ćete se dobro zabaviti, a možda nešto i naučite.

Govorite li dalmatinski? Pripremili smo vam kviz za provjeru znanja!

Koliko zapravo znate o Splitu? Krvavo ubojstvo u Palači, morska neman, dišpet, kuga, zabranjene ljubavi... sve se to u prohujalim stoljećima odigralo u gradu pod Marjanom

U nastavku, ispod kviza, pojasnit ćemo pojmove koji bi možda kod nekih mogli izazvati zabunu.

 

 

Legenda o Gavanovim dvorima prilagođena je, lokalna verzija biblijske priče o Sodomi i Gomori. Može se čuti u različitim krajevima, no najčešće je vezana uz nastanak Crvenog jezera kod Imotskog, a tu je verziju 1934. godine zapisao fra Silvestar Kutleša po kazivanju Stipana Mršića, Ivana Sliškovića i Mate Škore. Prema predaji, u davna vremena živio je na tom mjestu bogati Gavan, u čijem je vlasništvu bilo Imotsko polje i njegova okolica. Živio je raskalašno i bio vrlo nemilosrdan, osobito prema siromašnima, a još gora je bila njegova žena Gavanuša.

Jednoga dana Gavan odluči napraviti veliku gozbu za svoje jednako kvarne prijatelje. Na gozbi se odjednom pojavio anđeo u liku prosjaka i zamolio mrvicu kruha za sebe i gladnu dječicu koja su bila s njim. Grubo su ga potjerali i narugali mu se, na što je anđeo zbacio odrpanu odjeću i prokunio Gavana, Gavanušu, njihovu djecu i goste te odletio u nebeske visine. Nebo su proparale munje, zemlja se zatresla i u nju su propali dvori Gavanovi, Gavam, Gavanuša, djeca i gosti. Na tom mjestu nastalo je Crveno jezero.

Paprčnjak ili priponac je komad prednje janjeće noge koji se skupa s janjcem peče na ražnju. Neki tvrde da im je to najslađi komad pečene janjetine. O ukusima se ne raspravlja. 

Ćemer ('meko ć!') je konoba ili podrum 'šćemeren' u poluluku od klesanih kamenih gromada tehnikom suhozida. Negdje se ovaj izraz koristi i za strop, a također i za pojatu.

A što je gonjanje? Riječ je o posebnoj vrsti igre između mladića i djevojaka, koja se obično događala za vrijeme napasanja ovaca i rada u polju. Djevojka bi zapjevala iza svega grla, mladić bi čuo pjesmu te joj prišao, a ona bi se pretvarala da bježi i da se otima. Uhvaćenu djevojku mladić bi smio pipkati, ali nije smjelo doći do koitusa. Više o gonjanju pročitajte ovdje.

Komaštre ili komoštre naziv je za lanac koji visi iznad ognjišta, a o njega se vješa bronzin, odnosno bakrena posuda za kuhanje. Čivija je drveni čavao, a čokalj čašica za rakiju.

Dvizica je dvogodišnja koza, kezme je mlada svinja, a bigunac drveni sud za gnječenje grožđa. Dakle, jasno je tko je u ovom slučaju uljez u toru.

Grotulja je niska probušenih oraha, koju je mladić, prema običajima Sinjske krajine, darivao djevojci koja mu se svidi. Duljina im varira, s tim da su duže cjenjenije od kraćih, pa se uspjeh pojedinih djevojaka određivao po broju i veličini grotulja koje bi dobile na derneku. 

Hrvatskom Trojom naziva se arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir). Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Hrvatskom Trojom nazvao ju je fra Lujo Marun, rođeni Skradinjanin i utemeljitelj hrvatske arheologije, koji je taj lokalitet istraživao početkom prošlog stoljeća.

Luganige su male, ali aromatične kobasice. Omiljene su u sinjskom kraju, gdje se obično jedu pečene, ali i u šibenskom, gdje se kuhaju u goveđoj juhi, a ovom prilikom nećemo ulaziti u spor oko toga čije su zapravo.

Riskirajući gnjev i jednih i drugih spomenit ćemo teoriju da su zapravo porijeklom iz talijanskog kantona Ticino na jugu Švicarske i da ime nose po gradu Luganu. Ipak, brzi pregled članaka o 'luganega sausage' otkriva razliku u sstavu, kako po pitanju mesa, tako i začina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. studeni 2024 03:21