Impotencija s potpisom Hrvatskih cesta: ni novi čiovski most se ne diže jer nedostaje protokol!?

Most u Omišu baš kao i stari u Trogiru i ovaj čiovski, najnoviji, izgrađeni su kao pokretni.

Svi su projektirani i izvedeni na način da se, kada zatreba, mogu otvoriti i propustiti brodove. No, kada ste, ako ste uopće, zadnji put vidjeli da je ijedan od spomenutih mostova doista i podignut ili, u omiškom slučaju, izmaknut?

Mostovi se inače grade na mjestima gdje se križaju dva prometna pravca, onaj vodeni i onaj cestovni, pa nas je zanimalo koliko je nužno graditi pokretne mostove i kolika je razlika u cijeni njihove izgradnje u odnosu na "klasične", jer, doznali smo, izgradnja "fiksnog" mosta u startu košta 30 posto manje.

Ova tri koja spominjemo to u biti sada i jesu – fiksni, jer ne otvaraju se već godinama, desetljećima.

– Stari most u Trogiru kao i most preko Cetine u Omišu nisu u funkciji koja omogućava otvaranje pokretnog dijela mosta. Za objekt u Trogiru u travnju 2018. obavljen je specijalistički pregled mosta koji je rezultirao pratećim elaboratom, te je u tijeku javna nabava za usluge istražnih radova i projektiranje sanacije pokretnog mosta. Očekuje se da će projektna dokumentacija koja je nužna za sanaciju starog mosta u Trogiru biti gotova u 2019. godini, te će se pristupiti javnoj nabavi potrebnih radova i samoj sanaciji mosta. Slična situacija je i s mostom u Omišu. U pripremi je pokretanje javne nabave za usluge istražnih radova i sanaciju pokretnog mosta u Omišu – kazala nam je Tamara Pajić iz Ureda za odnose s javnošću Hrvatskih cesta.

Prije sedam godina ekspertizu stanja spomenutih mostova je izradio vodeći hrvatski stručnjak u tom području prof. dr. Jure Radnić. Omiški most ni tada nije bio otvaran za potrebe uvida u problematiku njegova pokretanja.

Profesor je zaključio kako se most nalazi u relativno dobrom stanju s razinom mehaničke otpornosti i sigurnosti koju je imao u vrijeme izrade.

– Ograda na mostu, visoka 90 centimetara, ne pruža dostatnu sigurnost pješačkom i cestovnom prometu, a i širina staza je premala za slučajeve intenzivnog pješačkog prometa u ljetnom razdoblju – ističe profesor Radnić.

Pješački promet je ugrožen i zbog toga što je hladna ploha izdignuta tek 10 centimetara iznad razine kolnika, koji je – djelomično oštećen. Naš sugovornik je prije sedam godina predložio da se zamijene sve prijelazne naprave na mostu, sanira ograda na sjevernoj strani, te da se obnovi antikorozivna zaštita čeličnih ploha.

Prof. dr. Radnić ustvrdio je tada i da bi trebalo proširiti pješačke staze, naglasivši kako je to moguće realizirati uz racionalnu investiciju. Između svega je i podcrtao kako je nužno izvršiti provjeru otvaranja i zatvaranja mosta. Kako onda, tako i sada.

– Nakon pregleda starog trogirskog mosta utvrdili smo kako mehanizam zabravljenja metalne rasponske konstrukcije pokretnog dijela mosta ne funkcionira pravilno, što izaziva niz problema i posljedica. Time je ugrožena sigurnost mosta jer su konzolni rasponski nosači višestruko opterećeni te se javljaju štetne vertikalne vibracije konzolnih nosača. Postojeće pokretne rampe na mostu, koje bi trebale služiti pri otvaranju, nisu u funkciji, oštećene su i zavarene za rasponski stup. Na tom dijelu je oštećena i kolnička konstrukcija – dodaje profesor.

I tu je odmah predložio sve što je potrebno za sanaciju mosta, naglašavajući po tko zna koji put koliko je bitno adekvatno i kontinuirano održavati građevinu. I tu smo opet – kako onda, tako i sada.

– Nažalost, moguće su tu i dodatne potrebe za sanacijom, jer upravo kao i kod omiškoga mosta u trenutku pregleda nije omogućena demonstracija otvaranja i zatvaranja mosta, kao ni pregled unutrašnjosti šupljih upornjaka, pa se i nije dobio cjelovit uvid u kompletno stanje mosta – zaključuje Radnić.

I eto brige. Opet i ponovno. Hoće li se isto dogoditi i s novim mostom koji spaja obalu i Čiovo, svečano otvorenim prije točno pola godine.

– Za novi most u Trogiru trenutno je u tijeku izrada protokola za podizanje mosta, te ćemo vas obavijestiti o rasporedu – poručili su nam iz Hrvatskih cesta.

Prateći tijek situacije, prisjetili smo se što su nam govorili prije pola godine, taman prije negoli je most pušten u promet:

– Podizanje neće biti automatizirano iz nekog upravljačkog centra, već će za to biti zadužen radnik, a najavljivat i regulirat će se promjenljivom prometnom signalizacijom postavljenom na svim prilaznim pravcima mostu, no bit će i provjere u slučaju da nekome od vozača to promakne.

Kazano nam je u srpnju 2018. i kako je režim i učestalost "podizanja" mosta u nadležnosti resornog ministarstva. Termini podizanja mosta, kazali su nam, ovisit će o plovilima koncesionara koji obavlja linijski brodski promet, tj. hoće li plovila moći proći ispod mosta ili će njihovi gabariti biti takvih dimenzija da će biti potrebno otvarati most zbog prolaza plovila.