Imotski prirodni kraški fenomen Crveno jezero jednostavno ne prestaje iznenađivati Imoćane, ali i svjetske stručnjake. Nakon što je stoljećima bio enigma Imoćanima, koji su ga sa strahopoštovanjem gledali, o njemu legende stvarali, prozivali ga domom vila i vukodlaka, sada, a nakon prošlogodišnje ekspedicije na svjetlo dana znanstvenici su iznijeli i još neke zapanjujuće podatke.
No, prvo treba naglasiti da je s prošlogodišnjim zaronom Francuza Frederica Swerczynskog, prvog čovjeka koji je vlastitom rukom dotaknuo dno Crvenog jezera treće u svijetu najdublje kraške jame, misterija Crvenog jezera jednostavno iščezla.
Jer da će čovjek vidjeti i dotaknuti njegovo dno, malo je tko, a posebno oni od starijih Imoćana mogao i povjerovati.
I kada se sve primirilo, ovih dana stručnjaci, koji su dalje od očiju javnosti radili svoj posao, u sklopu ekspedicije, a riječ je o prirodoslovcima, biolozima zoolozima, na svjetlo dana izbacili su vijest o pronalasku jedne nove vrste alge u Crvenom jezeru.
- Da, pronađena je jedna nova vrsta alge - riječi su Romana Ozimeca, magistra agronomije, koji je završio i poslijediplomski studij ekologije i jednog od članova stručno istraživačke ekspedicije.
Vrsta je, ističe Ozimec, opisana na osnovi uzoraka koje su u jezeru sakupili ronioci i biospeleolozi Branko Jalžić, Gordan Polić i ja, prilikom ekspedicije Crveno jezero 2017., kad je ostvaren i prvi zaron do dna ovoga našeg geomorfološkog i hidrološkog fenomena.
Rod Gomphosphenia zastupljen je u svijetu s 13 vrsta, te je tako naša imotska kremenjašica 14. vrsta ovog roda, koja je ime dobila u počast profesorici Anđelki Plenković-Moraj, s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Opisom ove nove vrste, iz Crvenog jezera je uz imotsku gaovicu nakon punih 175 (!) godina opisana i druga nova vrsta za znanost, koja sigurni smo nije posljednja, jer se već ove 2018. godine priprema nova interdisciplinarna znanstvena ekspedicija Crveno jezero 2018. Stručni tim koji je predvodila profesorica sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Marija Gligora Udovič, nedavno je objavio znanstveni rad: Gligora Udovič, M., Žutinić, P., Kavre Piltaver, I., Kulaš, A., Ozimec, R. & Tofilovska, S., 2018: Gomphosphenia plenkoviciae sp. nov. A new species from Crveno jezero, Croatia, Phytotaxa 351 (3): 229–238, u kojem je iz Crvenog jezera opisana nova vrsta alge kremenjašice Gomphosphenia plenkoviciae Gligora Udovič & Žutinić, 2018.,istaknuo je mr. Ozimec.
No, to nije i sve iz Crvenog jezera. Dolje u dubinama i do 300 i više metara buja život ljudskom oku do sada nepoznat, na njegovim sipinama i strmim liticama također.
Spomenimo samo neke vrste. Od riba u velikom broju zastupljena je vrlo varijabilna populacija endemične i ugrožene imotske gaovice, od vodozemaca velike zelene žabe, smeđe krastače za koje stručnjaci još nisu odgonetnuli kako dođe u jezero i kako se uspije vratiti strmim liticama na vrh, pošto je ona primarni stanovnik kopnenih staništa. Potom tu je od gmazova stari stanovnik jezera poskok, zatim zmija šarulja ili poljarica, gušterice, a od sisavaca šišmiši.
- Struka još nije rekla posljednju riječ o tom predivnom vašem fenomenu. I stoga da bi ga još više ispitali za početak rujna najavljujemo veliku Međunarodnu interdisciplinarnu znanstvenu ekspediciju pod nazivom "Crveno jezero 2018. - riječi su mr. Ozimeca.
- Tu jednu od najvećih akumulacija slatke i zdrave vode, rekoh treba do u detalje ispitati, jer ona krije još mnoge tajne. Ekspedicija je zakazana u terminu 3. - 9. rujna, a organizator ekspedicije je ADIPA društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne bioraznolikosti Hrvatske.
U organizacijskom odboru ekspedicije bit će Ivan Gabelica /Natura Dalmacija/, Branko Jalžić, Luka Kolovrat, Petra Kovač-Konrad, Ante Kukavica, Roman Ozimec, Frederic Swierczynski, Perica Tucak ispred grada Imotskog.
Suorganizatori su Ronilački klub Crveno jezero, Hrvatski institut za biološku raznolikost, a pokroviteljstvo je grada Imotskog i Turističke zajednice Imotskog. Koliki je ozbiljan pristup ekspediciji svjedoči i znanstveni odbor sastavljen od naših, te stručnjaka iz Crne Gore, Slovenije, Amerike i BiH.