Splićanka Đeni Macan oduvijek je sanjala o putovanju u Južnu Ameriku, ali dugo je bila uvjerena da će ta želja ostati samo na razini maštanja.
Magistra sociologije odlučila je nakon studija svoj život obogatiti putovanjima, a prošle godine prigrlila je Brazil kao svoj novi dom. Bavi se proizvodnjom sirovog organskog kakaa, koji ima brojne blagodati za organizam. Njezin je život avantura, a kultura na drugom kontinentu toliko joj se uvukla pod kožu da ne namjerava otići. Evo njezine priče.
Kako ste se odlučili otići iz Splita na drugi kontinent?
– To je bila potpuna slučajnost! Mogla bih prije reći da me je Amazona pozvala k sebi i poslije me poslala u Bahiju, na brazilsku obalu kakaa. Eto, tu sam više od godinu dana. Ovo je moj novi prigrljeni dom.
Kako i zašto baš Brazil?
– Prepustila sam se avanturi života i dopustila da mi se pokaže moja životna misija. Prije nego što me je Brazil prigrlio početkom 2020., nekoliko godina živjela sam na relaciji između Splita i malog mayanskog sela na vulkanskom jezeru Titlan u Gvatemali. Ovakav magičan i intuitivan način života započeo je nakon što sam prije pet, šest godina diplomu magistre sociologije zamijenila podloškom za jogu.
Zanimljivo je da sam se kao sociologinja bavila sociologijom prehrane i već sam na znanstvenim konferencijama čula o povijesti kakaa i kako su ga Maye i Azteci koristili kao sveti napitak za svoje posebne ceremonije.
Kako je izgledalo vaše prvo iskustvo ispijanja ceremonijalnog kakaa?
– Potpuno ekstatično! Preplavile su me suze, smijeh i radost, energija, entuzijazam! Imala sam osjećaj da mi se srce toliko proširilo da mogu zagrliti cijeli svijet. Nisam ni znala točno što se događa i kako "čokoladni napitak" tako čudesno djeluje na mene.
Otkrijte nam neke zanimljivosti o povijesti kakaa.
– Azteci su kakao prozvali "hranom bogova" i koristili su ga u svojim ritualima stotinama godina prije nove ere, konzumirali su ga isključivo kao gorki napitak i vjerovali su da tijelu daje snagu. Koristio se čak i kao afrodizijak.
Za Azteke je kakao ima vrlo visoku vrijednost pa se koristio i kao novac, za razmjenu. Kakao je u Europu stigao tek u 16. stoljeću i od samog početka miješali su ga sa šećerom. Tako je nastala čokolada. Sam naziv dolazi od azteške riječi "xocolātl".
No, vaša je priča započela u Gvatemali?
– Da, na magičnom jezeru Titlan, u Gvatemali. Ispod čudesnih aktivnih vulkana živjela sam dvije godine. I naravno da sam se ljeti uvijek vraćala u svoju lipu Dalmaciju! U Gvatemali sam se bolje upoznalas kakaom kao svetom biljkom i medicinom. Tamo sam vježbala jogu i razne vrste meditacije u pokretu, upoznala sam se s ceremonijama i ritualima uz koje se kakao koristi kao napitak koji nam pomaže da budemo prisutniji i otvoreniji prema sadašnjem trenutku.
Sudjelovala sam na tradicionalnim mayanskim ceremonijama uz vatru i molitvu, kao i na raznim drugim ritualima u kojima se kombiniraju različite tehnike i tradicije kao što su joga, meditacija, ples i pokret, glazba i aktivacija glasa...
Kad bih se vraćala u Hrvatsku, donosila bih ono najvrjednije, znanja i vještine koje sam naučila i upila, i ceremonijalni kakao, koji bih dijelila s krugom prijatelja, na ceremonijama i na ljetnim festivalima.
Po čemu se razlikuju hrvatska i brazilska kultura?
– Brazil je najveća zemlja Južne Amerike, peta najveća zemlja na svijetu. Sve je ovdje veliko za pojam jedne Hrvatice. Brazil ima više od 200 milijuna stanovnika. Dom je brojnim narodima, kulturama, religijama i rasama... Ali svi su baš nekako veseli i strastveni.
Ja sam već malo proputovala Brazil i upoznala sam se s pokrajinama koje su vrlo različite. Tamo postoji život izvan našeg zapadnjačkog tehnološkog poimanja života. Ljudi su iskreni, nevini i čisti. Žive u velikim obiteljima, u malim selima duboko u amazonskoj prašumi.
Nakon nekoliko dana boravka s domorocima imala sam osjećaj da sam s nevinom djecom u tijelima odraslih ljudi koji grade svoje kuće, kuhaju svoju hranu, bave se svojom medicinom, odgajaju svoju djecu, izrađuju svoj nakit i žive vrlo povezano, u aktivnom odnosu s prirodom.
Očarali su vas, dakle, ljudi i mentalitet?
– Radost je jedna od velikih kvaliteta Brazilaca! Proslava je stil života.
Imate li neku anegdotu za nas?
– Na početku pandemije ostala sam zapravo "zaključana" u Brazilu. Bilo mi je izuzetno izazovno biti sama na novom kontinentu, u novoj zemlji. Moj portugalski bio je sveden na "Bom dia", što znači "Dobar dan".
Prvi val pandemije zahvatio me je u brazilskom raju, pa sam tu i ostala iako sam zamalo otišla natrag u Hrvatsku. Strah je bio vrlo snažan, ali slušala sam onaj krhki glasić koji mi je šaputao da ostanem i vjerujem. Živjela sam sama ispred Atlantskog oceana, na praznoj rajskoj plaži. Pila sam kokosovu vodu i kakao.
Tada sam počela svakodnevno ispijati napitak od kakaa. Kupila sam i svoj mali mlinac i počela praviti svoj kakao, i shvatila sam koliko je taj proces zanimljiv, delikatan i da zahtijeva puno truda i vremena.
U kombinaciji s meditacijom, molitvom, plesom i trčanjem, kakao je spasio moje srce, dušu, tijelo. Kakao nježno podiže raspoloženje i pomaže da iziđemo iz stanja napetosti i prijeđemo u stanje opuštenosti, receptivnosti i kreativnosti. Tako sam prevladala strah i zapravo kreirala svoj novi brazilski "kakao-život".
Kakao je postao vaša misija?
– Pa ja se sada najviše bavim kakaom! Često sam u šumi kakaovaca i proizvodim sirovi organski kakao s lokalnim obiteljima. Živim u sadašnjem trenutku i tražim fleksibilnost, prilagodljivost, radost i otvorenost u svojem životu kako bih i druge vodila tim putem.
Na temelju svojih vještina i osobnog iskustva kreirala sam novi online program sedmodnevne kakao-dijete.
Vodim svoje klijente kroz sedmodnevni proces svakodnevnog ispijanja kakaa uz druge prakse koje nas vraćaju sebi i dovode nas u sklad. Cilj je pročistiti tijelo i duh, oprostiti, zahvaliti i aktivirati uspavane potencijale.
Pravljenje kakaa zahtijeva cijelu proceduru?
– Kakaovac vuče podrijetlo iz tropskih krajeva Južne i Srednje Amerike. Plod kakaovca jajolikog je oblika, dugačak je do 30 centimetara i težak do 500 grama. U plodu se unutar bijelog mesa nalazi 20 do 60 sjemenki.
Kakao raste na niskom drveću u sjeni drugih tropskih visokih stabala. Nakon branja kakaa, tvrdi plod se otvara i vade se sjemenke. Stavlja ih se u drvene kutije, gdje fermentiraju nekoliko dana, nakon čega se suše na suncu i onda se melju na niskim temperaturama u kakaovu masu.
Ovo je proces za dobivanje ceremonijalnog čistog organskog kakaa.
Važno je da razlikujemo industrijsku masovnu proizvodnju kakao praha i čokolade, gdje se kakao procesuira na visokim temperaturama i tada gubi svoja izuzetna svojstva.
Postoji li više vrsta kakaa?
– Kakao se dijeli na tri glavne vrste: forastero je najrasprostranjeniji i čini više od 80 posto svjetskog kakaa, criollo je najrjeđa i najcjenjenija vrsta, a trinitario je križanac ove dvije vrste.
Kako prepoznati kvalitetan kakao?
– Za ceremonijalni kakao važno je da je to čisti kakao, dakle kakaova pasta koja se dobiva mljevenjem zrna kakaa na niskim temperaturama. Ceremonijalni organski kakao sadrži puno više sastojaka koji podržavaju naše zdravlje i podižu raspoloženje.
Ceremonijalni kakao proizvodi se od zrna visoke kvalitete koji sadrže visoku dozu theobromina, serotonina, anandamina i mnogih drugih spojeva koji nam, kad ih konzumiramo, daju taj poseban osjećaj topline i otvorenosti u srcu.
Ceremonijalni kakao vrlo je malo procesuiran, nisu mu dodani nikakvi šećeri niti zaslađivači i dolazi iz organske proizvodnje.
U koje se svrhe najčešće kupuje?
– Kakao je bogat izvor antioksidansa koji su odgovorni za ukupno zdravlje organizma, smanjuje stres i depresiju, štiti srce i krvne žile, odličan je izvor željeza, smanjuje razinu kolesterola, potiče pamćenje i koncentraciju. Ova čudesna biljka sadrži i PEA (feniletilamin).
Riječ je o skupu spojeva koje vaš organizam luči kad ste zaljubljeni. U kakau se nalaze i hormoni sreće – serotonin i dopamin. Zbog svega navedenog, smatram da organski sirovi kakao treba uvrstiti u svakodnevnu prehranu.
Nemojte se zavaravati da kada jedete običnu čokoladu, koliko god ona bila tamna, unosite u organizam dobar i zdravi kakao. Nažalost, u procesu proizvodnje čokolade kakao se zagrijava i gubi svoja nutritivna i ljekovita svojstva. Zato uvijek birajte čisti, organski kakao i uživajte u njegovim blagodatima.
Imate li i kupce, tko je najzainteresiraniji?
– Osobe koje se brinu za sebe i svoje ukupno fizičko, emocionalno i duhovno zdravlje kupuju čisti organski kakao.
Priroda je, čini se, jako važna za vas?
– Priroda je u meni i oko mene, moj dom.
Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna