Ljubitelji prirode, aktivnog odmora i oni kojima su mir i osama najveći luksuz došli su na svoje. U samom srcu Slavonije i Srijema, prostire se mistična Spačvanska šuma - najveća šuma hrasta lužnjaka u Europi. U ljepoti njenih vodenih tokova do sada su uživali uglavnom lokalni stanovnici i strastveni ribiči.
No, od ovoga svibnja zaljubljenici u prirodu svih generacija moći će planirati putovanje i krenuti u istraživanje bogatog biljnog i životinjskog svijeta Spačve jer se otvaraju vrata novog Bioekološko-edukacijskog centra Virovi.
Smješten na samom ulazu u Spačvansku šumu ovaj centar sa15 soba, restoranom, wellness sadržajima i multimedijskom edukativnom dvoranom savršen je izbor za obitelji s djecom, parove i prijatelje koji su u potrazi za izoliranim mjestom na kojem će napuniti baterije, a kad pandemija bude zauvijek iza nas u ovoj prekrasnoj oazi uživat će grupe, organizirat će se "team building" druženja i škole u prirodi.
Zaplovite u pustolovinu
Šuma liječi. Romantičari će uživati u pješačenju, rekreativci u nordijskom hodanju ili trčanju šest kilometara dugim poučnim stazama Virovi-Lože. Dobra je opcija i vožnja biciklom jednom od tri rute - Virovi, Spačva i Bosut. Na dva kotača možete i do Suvare, raritetnog mlina na suhi pogon u Otoku, a biciklističkom rutom Srijem i do Šumarskog muzeja u Bošnjacima ili pitoresknih Nijemaca.
Ispred Bioekološko-edukacijskog centra malo je pristanište, početna točka za vodenu avanturu. Zaveslati u kanuu ili kajaku na Virovima poseban je doživljaj. Ako niste u formi, zaplovite čamcima ili izletničkim brodom na solarni pogon za 50 osoba i uživajte u najljepšim zvukovima prirode.
Oko vas nepregledna šuma, s jedne strane obale Lože – više od stotinu hektara posebnog rezervata šumske vegetacije sa slavonskim hrastovima visokim i do 40 metara, možda ugledate orla štekavca, bijelu i crnu rodu, sivu i bijelu čaplju... Imate li sreće među stablima ćete opaziti običnog jelena ili jelena lopatara.
Iskustvo za pamćenje u netaknutoj prirodi Spačvanskog bazena koji je dio mreže Natura 2000.
U carstvu hrasta lužnjaka
U prosjeku je promjera do 2,5 metra, najviši primjerci narastu i do 50 metara, a može živjeti do dvije tisuće godina. Iznimno je cijenjen u svijetu, od njega su se po čitavoj Europi gradili crkveni krovovi, poznate građevine poput neogotičkog parlamenta u Budimpešti ili Nove vijećnice u Beču, a u barriqueu od slavonskog hrasta odležavaju najbolja vina…
Slavonski hrast lužnjak iznimno je važan za gospodarstvo ali i eko sustav Srijema i Slavonije. Stručnjaci su izračunali da za vrijeme vegetacijskog razdoblja po jednom hektaru troši nekoliko tisuća tona vode koju ispušta u zrak.
O Virovima
Ni najstariji stanovnici ne sjećaju se da su Virovi ikad presušili. Vodu skupljaju u spačvanskom bazenu na području Otoka i Bošnjaka. Nisu ni rijeka, ni jezero.
Stručnjaci kažu kako se od njih se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama, većim dijelom godine imaju karakteristike močvare s močvarnom vegetacijom u priobalnom pojasu.
S ukupnom površinom od 79 četvornih metara, u prosjeku su široki oko 60, ponegdje čak više i od stotinu metara, a najveća izmjerena dubina im je sedam metara.