Baveći se ekološkim i održivim temama nismo mogli zaobići World Wide Fund for Nature (WWF) Adria, vodeći glas za prirodu više od pola stoljeća koji djeluju u sto zemalja, na šest kontinenata, uz pomoć više od pet milijuna ljudi.
Šokantni su podaci koje možemo pronaći na njihovim stranicama - veličina populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova zabilježila je alarmantan prosječni pad od 68 posto od 1970. godine. Također, bioraznolikost slatkovodnih voda pada daleko brže od one u našim oceanima ili šumama - pad je 84 posto!
Jedna od njihovih akcija kojom pokušavaju promijeniti svijest ljudi svakako je ona u kojoj se simbolično posvajaju životinje, te se na taj način brine o prirodi. O čemu se točno radi pojasnila nam je Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija i donacija građana u WWF Adriji.
- Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u cijelom svijetu svoje aktivnosti usmjerene na zaštitu prirode i životinja dobrim djelom financira od donacija građana. Tako smo i u WWF Adriji, podružnici ove organizacije koja djeluje u Hrvatskoj i drugim zemljama naše regije, odlučili slijediti taj primjer.
Kako bismo animirali ljubitelje prirode da se uključe u naš rad pokrenuli smo kampanju posvajanja životinja kojima prijeti izumiranje na svjetskoj razini ili su ugrožene u našoj regiji. Simboličnim posvajanjem risa, polarnog ili smeđeg medvjeda, vuka, tigra i drugih životinja, pojedinci aktivno podržavaju naš rad kroz jednokratnu ili mjesečnu donaciju.
Dok tako pomažu našoj organizaciji da reagira na katastrofalne događaje poput požara u Amazoniji ili Australiji, ili na napore da se očuva neka vrsta ili stanište koje joj je neophodno za život, našem donoru za uzvrat stiže certifikat o posvajanju životinje te nastavlja dobivati redovite informacije o našem radu.
Certifikat se može dobiti i na ime neke druge osobe, zbog čega je posvajanje životinje nerijetko i rođendanski poklon ili dar za Božić, godišnjicu braka ili neku drugu prigodu.
Koje se životinje može simbolično posvojiti?
Divlje životinje su ugrožene. Njihove su se populacije smanjile za više od polovine od 1970. godine, a vrste se suočavaju s izumiranjem zabrinjavajućom brzinom. Ljudske aktivnosti su te koje najviše prijete prirodi i to na dva glavna načina: uništavanjem mjesta na kojima određene vrste žive i iskorištavanjem vrsta na neodržive načine. Mi u WWF-u želimo vidjeti kako se populacije divljih vrsta povećavaju.
Ne želimo vidjeti nijednog mršavog, izgladnjelog polarnog medvjeda koji se muči da preživi. Želimo da dupini i kitovi i dalje komuniciraju svojim tajanstvenim zvucima u svjetskim morima. I da njihovi drevni susjedi, morske kornjače i morski psi, koji su imali ključnu ulogu u morskim staništima stotinama milijuna godina, budu opet sigurni.
Time vođeni kreirali smo i listu životinja koje se mogu posvojiti, a uz spomenute naše tri divlje zvijeri vuka, risa i medvjeda, posjetitelji naše stranice donacije.wwfadria.org mogu izabrati naš zaštitni znak pandu, te slona, tigra, polarnog medvjeda i pingvina.
Tu su i predstavnici morskih dubina, dupin i morska kornjača, ali i riječne perjanice vidra i ptičica mala čigra. Iako ovaj program provodimo tek nešto više od godinu dana, popis životinja redovito raste i cilj nam je da s vremenom obuhvaća većinu životinja čija je budućnost ugrožena.
I, kakav je odaziv, povratne informacije građana?
Kao i kod svake nove aktivnosti ili kampanje, i ovoj je priči trebalo malo vremena da zaživi. Posljednjih mjeseci bilježimo baš lijepe rezultate i mogu reći da je najtraženija životinja za posvajanje polarni medvjed, a slijede ga ris i panda. Iznimno mi je drago da u izlogu naše ponude nema nijedne životinje koja još nije posvojena.
Međutim, među našim donorima nisu isključivo "posvojitelji" životinja: neki ljudi koji samo doniraju, što mjesečno što jednokratno, bez odabira životinje. Doniranje funkcionira preko kartičnog sistema ili putem Paypala, a za one donore koji nemaju kreditne kartice omogućujemo i direktnu uplatu.
Kojoj vrsti treba najviše naše pomoći?
Na globalnoj razini to je ponajprije tigar, koji se suočava s više od 12 milijuna zamki koje na njega vrebaju u azijskim šumama i zbog kojih umiru cijele obitelji. Svakodnevno se ubije oko 55 afričkih slonova zbog njihovih kljova, dok je ova životinja nestala s otprilike 85 posto svog povijesnog područja u Aziji.
Tu je dakako i polarni medvjed, čije izgladnjele fotografije postaju naša svakodnevica. Od naših, regionalnih vrsta, istaknula bih risa koji u Hrvatskoj i susjednim zemljama broji jedva 150 jedinki. Uz krivolov, nestanak plijena i fragmentaciju staništa, risova je budućnost ugrožena i zbog problema s genima. Zbog obnove populacije risa 1970-ih godina, svi risovi koji danas žive u našoj regiji rođaci su i hitno trebaju nove jedinke kako bi osvježili obitelj.
Link na stranicu posvajanja: https://donacije.wwfadria.org/posvajanje
Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna